DiWagner
SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
 
MIGRANTI
 
Poznavanje hrvatskog jezika za bolje uključivanje migranata
Autor/izvor: SEEbiz / H
Datum objave: 09.03.2018. - 18:51:28
ZAGREB - Poznavanje hrvatskog jezika kao i kulturološka prilagodba zaposlenika i migranata uvjet su uspješnog integracijskog procesa kako bi se migrante što bolje uključilo u tržište rada, istaknuto je u petak na okruglom stolu "Ekonomska integracija osoba pod međunarodnom zaštitom: prilike i izazovi" održanom u Kući Europe.

O problemima i izazovima ekonomske integracije državljana trećih zemalja kojima je odobrena međunarodna zaštita govorili su obnašatelj dužnosti ravnatelja Vladina Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Branko Sočanac, zamjenica voditelja Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Mirella Rašić, Luci Marin iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), Drago Župarić-Iljić sa Instituta za migracije i narodnosti, Pavao Ćorluka iz Hrvatske udruge poslodavaca i Sonja Vrban iz Pučkog otvorenog učilišta u Zagrebu.

Napomenuvši da trenutno pripremaju 18 migranata za ukjučivanje u tržište rada, Ćorluka je upozorio da migranti ne znaju dovoljno hrvatski jezik jer ga uče samo 70 sati, što nije dovoljno. Stoga, smatra, trebalo bi u proračunu povećati stavke za trošak mentorima koji bi migrante bolje poučili hrvatskom jeziku. Ćorluka je rekao i da poslodavcima treba dati podatke o profesionalnom profilu migranata.

Također, istaknuo je, vrlo je bitno migrante i naše zaposlenike kulturološki prilagoditi, kako bi se izbjegla ta vrsta problema. "Oni nama trebaju kao radna snaga i potrebno ih je uključiti u društvo", kazao je.

Da je problem nepoznavanja hrvatskog jezika prva prepreka kada se migranti dođu prijaviti na Zavod za zapošljavanje, rekla je i Marin, a upozorila je i na problem priznavanja diploma.

Znanje hrvatskog jezika osnovni je uvjet integracije migranata, rekao je i Župarić-Iljić, koji je upozorio i da će se Hrvatska zbog starenja populacije i iseljavanja morati u jednom trenutku okrenuti proaktivnijoj migracijskoj politici. Stoga, rekao je, migrantima koji su sada u Hrvatskoj treba pružiti priliku za bolji i kvalitetniji život.

Sočanec je rekao da imigracijski proces traži obostrani napor, i migranata i zemlje domaćina: Hrvatska treba osigurati uvjete kako bi ta integracija bila što brža i efikasnija, a migranti bi dali svoj doprinos društvu. Rekao je da je Hrvatska u zadnjih 12 godina odobrila 583 međunarodne zaštite za migrante, pri čemu je najveći broj njih došao u zadnje tri godine.

Važnost ulaganja u izobrazbu migranata i njihovo aktiviranje na postojećem tržištu rada istaknula je i Rašić. Izbjeglice se suočavaju s velikim preprekama u procesu zapošljavanja i jedna su od najranjivijim skupina na tržištu rada, rekla je.

Navela je kako je stopa zaposlenosti izbjeglica u 2014. bila od 15 do 20 posto niža od stope osoba rođenih u Europi. Pri tome, dodala je, stopa zaposlenih žena bila je posebice niska. Također, kazala je Rašić, izbjeglice su često i prekvalificirane za poslove koje obavljaju, za što je djelomično krivo slabije poznavanje jezika zemlje domaćina, ali i nepriznavanje njihovih kvalifikacija.