DiWagner
SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
DISKONTERI
 
Prihodi od prodaje u diskontnim lancima ove godine će rasti po stopi od samo 2%
Autor/izvor: SEEbiz / tportal
Datum objave: 27.08.2019. - 07:40:54
ZAGREB - Neke analitičke kuće predviđaju da će prihodi od prodaje u diskontnim lancima ove godine rasti po stopi od samo dva posto.

Na njemačkom tržištu, na kojem su izgradili svoj osnovni biznis diskontni lanci poput Aldija, Lidla, Netta ili Pennyja, u posljednje vrijeme bore se za kupce koji su se nakon desetljeća njemačkog ekonomskog uspjeha okrenuli nešto skupljim trgovinama, piše Tportal.

Poslovična štedljivost Nijemaca zaslužna je za neke globalne trendove, a posebno je to vidljivo u djelatnosti trgovine. Poslovnice diskontnih trgovačkih lanaca danas se mogu naći gotovo kamo god se okrenemo, a takva je situacija posljedica razvoja koji se veže uz njemački trgovački lanac Aldi i njegove nekad lokalne, a danas već i poznate međunarodne kopije i izravne konkurente.

Mada je teško točno odrediti gdje je i kada stvarno otvorena prva diskontna trgovina u svijetu i kome bi pripala ta titula – dijelom i jer ne postoji neka potpuno stroga definicija koja bi dijelila diskonte od klasičnih trgovina – njemački Aldi, koji svoje korijene vuče iz šezdesetih godina prošlog stoljeća, pa nakon njega Lidl i još neki brendovi, svojim su poslovanjem poslužili kao primjer drugim trgovcima koji pokušavaju kopirati njihovu poslovnu politiku. U odnosu na klasične trgovačke lance oni diskontni pokušavaju privući kupce niskim cijenama koje temelje na vlastitim brendovima, ali i na strogo definiranoj ponudi koja je često nešto uža od onoga što se može naći kod njihove konkurencije.

Takva poslovna politika donijela im je uspjeh, posebno u posljednja dva do tri desetljeća, a to pokazuje i njihovo međunarodno širenje. Aldi, primjerice, danas ima više od 11 tisuća trgovina na dvadesetak svjetskih tržišta; Lidl ima sličan broj trgovina raspoređenih u tridesetak zemalja. No njihovo domaće tržište u posljednje im vrijeme okreće leđa. Aldi, Lidl, Penny, Netto – najpoznatiji njemački diskonteri koji drže više od 40 posto tamošnjeg tržišta - na neki su način postali žrtve njemačkog gospodarskog uspjeha, piše Tportal.

Desetljeće ekonomskog rasta ponešto je podebljalo novčanike njemačkih potrošača i oni su se u posljednje vrijeme malo više okrenuli trgovinama koje nemaju nužno najniže cijene. Prema podacima koje citira britanski tjednik The Economist, maloprodajni lanac Rewe, koji je bliže tradicionalnim supermarketima nego diskonterima, lani je ostvario rast prodaje od devet posto, puno više nego diskontni lanci. Neke analitičke kuće predviđaju da će prihodi od prodaje u diskontnim lancima ove godine rasti po stopi od samo dva posto.

Njemački potrošači su u posljednje vrijeme spremniji potrošiti malo više što se može smatrati relativno dobrom viješću za njemačku ekonomiju, ako već ne i za diskontere koji će svoju šansu možda morati tražiti na međunarodnim tržištima. Lidl i Aldi ostvaruju dobre rezultate u Britaniji, a niske cijene mogle bi biti privlačne ostvare li se negativna očekivanja za slučaj Brexita. Aldi je nedavno otvorio i prve trgovine u Kini, a i na američkom tržištu bilježi solidan uspjeh. No inozemna tržišta mogu i te kako biti varljiva, što se vidi na Lidlu koji je odustao od kineskog tržišta zbog nedovoljne profitabilnosti, a probleme ima i u Sjedinjenim Američkim Državama.

Eventualni neuspjeh u inozemstvu možda i ne mora biti zabrinjavajući jer posljednje vijesti o njemačkim ekonomskim trendovima ukazuju na to da bi tamošnji solidan gospodarski rast mogao biti ugrožen. Kao i druge velike ekonomije, poput Kine, SAD-a ili Velike Britanije, njemačka privreda pokazuje znakove usporavanja. Poznajući njemačke potrošače i njihovu štedljivost, već i te prve naznake ekonomskog usporavanja mogle bi ih natjerati na opreznost i malo čvršće zatvaranje novčanika. A tu onda, bez obzira na privlačnost velikih poznatih brendova i proizvoda koji se nude u klasičnim supermarketima, opet glavnu ulogu preuzima cijena. Aldi, Lidl, Penny, Netto i drugi diskonteri onda bi opet mogli računati na svoje vjerne kupce koji bi se vratili s kratkog, ali slatkog izleta u 'luksuz', piše Tportal.