SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
DEPOPULACIJA
 
Primorsko-goranska županija u šest godina izgubila grad veličine Opatije i ima najmanje mladih
Autor/izvor: SEEbiz / Novi list
Datum objave: 15.09.2019. - 08:54:28
ZAGREB -  Od kada je postala samostalna država, Hrvatska je izgubila 674.422 stanovnika, što je smanjenje od 14 posto i posljedica je Domovinskog rata, brojnih poginulih i raseljenih, te negativnog prirodnog prirasta.

Kad je Hrvatska postala samostalna država prosječna starost njezinog stanovništva bila je 37,1 godina, dok je prošle godine bila 43,4 godine. Proizlazi to iz podataka što ih je jučer objavio Državni zavod za statistiku prema kojima je sredinom prošle godine u Hrvatskoj živjelo 4.087.843 stanovnika.

U odnosu na vrijeme prije ulaska u Europsku uniju Hrvatska je izgubila više od 143 tisuće stanovnika, odnosno danas ima tri i pol posto stanovnika manje. Uz to hrvatsko je stanovništvo, u tih pet godina članstva, postalo u prosjeku starije 1,1 godinu.

U samo godinu dana broj stanovnika pao je za 37 tisuća odnosno za 0,9 posto, a pad se, navode u svom priopćenju iz Državnog zavoda za statistiku, dogodio u svim županijama osim u Gradu Zagrebu i Istarskoj županiji, piše Novi list.

Najveći pad ima Vukovarska županija gdje se u godinu dana broj stanovnika smanjio za 3,04 posto.

Primorsko-goranska županija u godinu dana je izgubila 2.438 stanovnika, što je pad od 0,85 posto i u prošloj je godini u toj županiji živjelo 284. 239 stanovnika. Kad je Hrvatska ulazila u Europsku uniju u PGŽ-u je živjelo deset i pol tisuća stanovnika više, što je grad otprilike veličine Opatije. Posljedica je to negativnog prirodnog prirasta u svakoj godini ali i činjenice da se ukupno više ljudi iz Županije iseljava, bilo u inozemstvo, bilo u druge županije, nego što se doseljava u Hrvatsku.

Ima PGŽ i jedan neslavan rekord, a to je najmanji udio mladih do 19 godina u ukupnom stanovništvu. Taj udio pada u cijeloj Hrvatskoj i već je pao ispod 20 posto, odnosno u Hrvatskoj je 19,6 posto mladih do 19 godina. U PGŽ-u je tek 16, 6 posto stanovništva u skupini mladih do 19 godina.

Najvitalnija hrvatska županija, odnosno županija s najvećim udjelom mladih do 19 godina je Međimurska županija. Ta županija ima i najmanji udio stanovništva starijeg od 65 godina, 18,2 posto, dok je najveći udio stanovništva starijeg od 65 godina u Šibensko-kninskoj i Ličko-senjskoj županiji gdje je svaki četvrti stanovnik stariji 65 godina.

No, nije daleko ni PGŽ gdje živi 23 posto stanovnika starijih od 65 godina godine. Najbrojnija skupina koja je lani živjela u PGŽ-u su stanovnici koji su imali između 60 i 64 godine, odnosno oni koji su rođeni između 1954. i 1959. godine.

Statistički podaci DZS-a pokazuju da je u prošloj godini u Hrvatskoj živjelo najviše 61-godišnjaka kojih je bilo više od 61 tisuće. Dakle, najveći broj stanovnika Hrvatske rođen je 1957. godine.

U PGŽ-u je u prošloj godini bilo 2.126 živorođene djece, dok je istovremeno umrlo 3.772 stanovnika te županije, što je rezultiralo negativnim prirastom od 1.646. U Županiju se doselilo 1.978 stanovnika iz drugih hrvatskih županija, a u druge se županije odselilo 1.747 stanovnika i tu je PGŽ u plusu. No, u inozemstvo je otišlo 2.890 stanovnika PGŽ-a, dok se iz inozemstva doselilo njih 2.278. U PGŽ-u je lani sklopljeno 1.217 brakova, ali je razvedeno 340 brakova. Prije 20 godina u PGŽ-u se godišnje rađalo 400 djece, odnosno 19 posto, više nego sada, a godišnje se sklapalo tristotinjak brakova, odnosno četvrtina više nego posljednjih godina.

Podaci za posljednjih 20 godina pokazuju da je Hrvatska svake godine od 1998. godine imala negativan prirodni prirast odnosno, da bio je veći broj umrlih nego što je bilo živorođene djece.

No, dok je 1998. godine broj umrlih bio za 5.243 veći od broja živorođene djece, prošle je godine taj negativni prirast bio gotovo tri puta veći, odnosno broj umrlih bio je 15.761 veći od broja živorođene djece.

No, prije dva desetljeća Hrvatska je imala puno veći broj doseljenih iz inozemstva u odnosu na broj stanovnika koji se iseljavao. Te je godine u Hrvatsku doseljeno 44.192 ljudi više nego što se iselilo.

Zahvaljujući tom useljavanju koje se najvećim dijelom događalo iz Bosne i Hercegovine Hrvatska je do 2004. godine poništavala negativan prirodni prirast. No, te je godine negativan prirast bio veći od povećanja stanovništva koji je bio posljedica useljavanja.

Od 2009. godina Hrvatska ima negativnu bilancu i kad je useljavanje u pitanju, jer je broj onih koji iseljavaju iz Hrvatske od te godine veći. Lani je prema podacima DZS-a iz Hrvatske iselilo 13.486 tisuća ljudi više nego što je u Hrvatsku doselilo. Uz negativan prirodni prirast Hrvatska je izgubila 37 tisuća stanovnika, što je više od jedne četvrtine stanovnika Rijeke.