SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
DIPLOMACIJA I BIZNIS
 
Rusiju bi skupo koštao Madurov pad
Autor/izvor: SEEbiz / Deutsche Welle
Datum objave: 28.01.2019. - 10:57:36
CARACAS - Socijalistička vlast Venezuele bi mogla pasti svakog trenutka. To će se umnogome odraziti i na ruske interese - i to ne samo politički. Rusija u Venezueli ima milijardske poslove, a strahuje i od pada cijene nafte.

U Venezueli i dalje traje borba za vlast – između režima Nicolasa Madura i oporbene većine. Ukoliko Maduro padne, Rusija će izgubiti važnog saveznika u Latinskoj Americi. Pogledi su najprije usmjereni na najveći ruski (većinski u državnom vlasništvu) naftni koncern Rosnjeft čiji nadzorni odbor vodi bivši njemački kancelar Gerhard Schröder. Rosnjeft sudjeluje u ukupno pet projekata državnog energetskog koncerna Venezuele PDVSA. U tim projektima ruska firma ima 26 do 40 posto udjela. Koliko je visoka vjerojatnost da će taj novac Rusija izgubiti?

Trenutno se ne čini baš pretjerano izglednim da bi nova vlast, ukoliko stvarno svrgne Madura, krene putem nacionalizacije ili oduzimanja imovine stranih investitora. Možda su preuranili svi oni koji su krajem prošlog tjedna na burzi požurili prodati dionice Rosnjefta. Sve to naravno pod uvjetom da je ruska kompanija u skladu sa zakonom ušla u projekte u Venezueli i da u igri nije bila npr. korupcija.

Prema podacima iz 2017, Rosnjeft je Venezueli faktički odobrio kredit od šest milijardi američkih dolara, a on je vraćen udjelom u spomenutim projektima i - naftom. Šef ruskog giganta Igor Sečin je čak u studenom prošle godine morao osobno doći u Caracas jer je bilo zastoja u isporuci dogovorene količine nafte. Ali kreditni ugovor ističe već tijekom ove godine i može se pretpostaviti da je Rosnjeftveć dobio najveći dio onoga što je uložio.

Kompliciranije su stvari kada je u pitanju kredit koji je Moskva odobrila Caracasu kako bi Venezuela kupila rusko oružje. Prema pisanju ruskog tiska, Moskva je u te svrhe u posljednja dva desetljeća u smjeru Venezuele prebacila oko jedanaest milijardi dolara. Nije poznato koliki je dio tog novca već otplaćen. Ima informacija da je dug reprogramiran i da je Rusija odobrila povoljnije uvjete od onih koji su prvobitno vrijedili.

Nejasno je i hoće li (ako je bude) buduća vlast u Caracasu biti spremna vratiti te dugove obzirom da je Kremlj uvijek podržavao Madura i njegovu stranku. Ukrajina recimo do danas odbija vratiti milijardski ruski kredit koji je odobren 2013. godine dok je u Kijevu još vladao proruski predsjednik Viktor Janukovič.

U slučaju Venezuele ruski novac opak nije sasvim izgubljen jer su milijarde otišle na ruske kalašnjikove, borbene avione, helikoptere i tenkove. Rusija je praktički time subvencionirala svoju industriju naoružanja.

Pretpostavlja se da bi u slučaju pada Madurovog režima financijski gubitak Rusije iznosio oko jedanaest milijardi dolara ili malo više od toga. Ali to će se ispostaviti kao sitnica u usporedbi s gubicima na tržištu nafte ukoliko bi se Venezuela ubuduće odlučila jako povećati volumen proizvodnje i time oboriti cijenu ovog energenta na svjetskom tržištu.

U pitanju je zemlja čije se rezerve nafte opisuju kao najveće na svetu. Ipak, tijekom dvadeset godina socijalističke vladavine, najprije pod Hugom Chavezom , a onda Madurom, naftna industrija zemlje dotakla je dno. Venezuela na svjetskom tržištu nafte danas ne igra gotovo nikakvu ulogu.

Ukoliko se nafta u slučaju smjene vlasti opet bude eksploatirala efikasnije, i ukoliko se prognani zapadni, pogotovo američki, koncerni vrate u tržišnu utakmicu, to bi moglo potaknuti izvoz nafte. Buduće ugovore bi se sklapalo na temelju novonastale situacije – a to bi moglo pojeftiniti naftu na svjetskom tržištu. A to bi bio horor za Moskvu.