SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
FGS-ovi
 
Škegrina kombinatorika
Autor/izvor: SEEbiz / tportal
Datum objave: 28.07.2017. - 21:10:36
ZAGREB - Prije šest godina vlada Jadranke Kosor krenula je osnivati fondove za gospodarsku suradnju (FGS). Kada su se osnivali, oko njih je vladala prilična zbrka – nikome nije bilo previše jasno kako će oni funkcionirati i kako će se odlučivati u koje će projekte ulagati, a vlasnici fondova bili su prilično nepoznati u široj javnosti
Ideja je bila osnovati fondove rizičnog kapitala koji će ulagati u perspektivne tvrtke koje je načela kriza. 

Kako bi se privatni kapital usmjerio takvim poduzećima, država je obećala za svaku kunu privatnog ulaganja dati kunu javnog novca i to preko Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR).

Bio je to dakle obrnuti roll-up, kakvome smo proteklih dana svjedočili u Agrokoru, koji je za kunu svježeg kredita priznao kunu starog duga. Prije nego što su počeli operativno ulagati oko FGS-ova je vlada skepsa zato što je vlasnik jednog od fondova bio Borislav Škegro, koji je u isto vrijeme savjetovao premijerku Kosor, piše tportal.
Kada su fondovi konačno krenuli s radom, skepsa oko njihova poslovanja se pojačala. Prikupili su oko milijardu kuna za ulaganja i, ulagali ili ne, upravitelji fondova su ubirali naknadu za vođenje, koja je iznosila oko dva posto veličine fonda. Drugim riječima, na milijardu kuna prikupljenog kapitala na naknade je otišlo 20 milijuna kuna i to samo u jednoj godini.

Naknade FGS-ovima u dva navrata smanjio je SDP-ov Gordan Maras dok je bio na funkciji ministra poduzetništva i obrta. Tada je u medijima taj potez objasnio činjenicom da su FGS-ovi u dvije godine imali sedam ulaganja, za što su uzeli 34 milijuna kuna naknade. Nezgodan detalj za upravitelje fondova bila je činjenica da su dio novca u njih upumpali i domaći mirovinski fondovi.

Najveći od fondova, u kojem je bilo oko 600 milijuna kuna, bio je Alternative, koji se danas zove Nexus i koji je prozvan zbog pozajmice Agrokoru u iznosu od 40 milijuna kuna. Alternative je umjesto da ulaže u perspektivne ili tvrtke u problemima misiju našao u saniranju banaka.

U Centar banku utukli su 97 milijuna kuna, a u Vaba banku 50 milijuna kuna. Vabu su kasnije prodali češkoj J&T banci, plan je bio i da Česi preuzmu Centar banku, no država ju je radije poslala u stečaj. Alternative je drugim riječima mešetario umjesto ulagao, zbog čega mu je Maras i prijetio uzimanjem licence za rad, a sudbina je htjela da ga uslijed problema u kojima se našao preuzme konkurentski FGS Nexus.

Nexusom upravlja Marko Lesić. Taj je fond uložio u Podatkovni centar Križ, Dalekovod, Požgaj Grupu, Mare Conecto, Zagreb Montažu i Hotele Plat. Uložili su i u tvrtku Energija Gradec, preko tvrtke A.N.P. energija, čiji je osnivač bio Agrokor. U vlasništvo A.N.P. energije, osim Agrokora, upisani su FGS-ovi Nexus Private Equity Partneri i Prosperus Invest.

Time je i formalno započelo sudjelovanje FGS-ova, a kroz njih i države, u ukupno 315 milijuna kuna vrijedan projekt za pet bioplinskih postrojenja u vlasništvu koncerna Ivice Todorića.

Fond Nexus uložio je 45,6 milijuna kuna dok Prosperus investira 30,4 milijuna kuna u Todorićeve bioplinske elektrane. Polovicu od ukupno 76 milijuna kuna sredstava dvaju fondova financirala je država putem HBOR-a. To znači da Nexusu i državi nije ostalo samo 40 milijuna kuna pozajmice, o kojoj se ovih dana pisalo, nego da je pod izvanrednu upravu Ante Ramljaka potpalo i to ulaganje neizvjesne budućnosti.

Cijela priča dobiva dodatnu dimenziju apsurda kada se uzme u obzir to da je Agrokor 2010. uložio 30 milijuna kuna u fond Nexus, koji mu je kasnije dao 45 milijuna kuna za ulaganje u biotoplane. Todorić, ali i druga poznatija domaća poduzetnička imena, nastavila su godinama ulagati u FGS-ove, ali nikad nije bilo poznato tko je koliko i u koji fond uložio jer oni to nikada nisu transparentno objavili. 

Todorićev izlet u energetiku bio je promašaj. Tvrtka A.N.P. energija je u 2015. zabilježila gubitak od 36,3 milijuna kuna, uz prihode od 54,8 milijuna kuna. U bilanci te tvrtke koja je dostupna u sudskom registru vidljivo je da tvrtka raspolaže dugotrajnom financijskom imovinom od 76 milijuna kuna i praktički ni s čime više. 

Kada su predstavljeni javnosti, FGS-ovi su odmah bili prihvaćeni kao 'izum' Borislava Škegre, tadašnjeg savjetnika Jadranke Kosor, koji je bio na glasu kao kreator njezine ekonomske politike. Paralelno s FGS-ovima na scenu je stupila tada nova ministrica financija Martina Dalić, za koju je mjesta napravio Ivan Šuker.

Dalić se zamjeralo da je pisala lex Agrokor uz pomoć Škegrinih ljudi, među ostalim i uz pomoć Ante Ramljaka koji je u vrijeme kad su se osnivali FGS-ovi bio direktor Quaestus financijskog savjetovanja. Ministarstvo gospodarstva i Vlada nikada nisu otkrili tko im je pomagao u pisanju tog zakona.

Iako se Škegri zamjeralo i predbacivalo štošta, njegov FGS Quaestus prometnuo se u jedan od najuspješnijih. Uložili su u Hospitaliju, Fragariju, Tvornicu tekstila Trgovišće i Spačvu, čija je predstečajna nagodba također digla dosta prašine jer joj je država oprostila 33 milijuna kuna duga.

Najplastičnije moguće rečeno, FGS-ovi su bili fondovi u koje su privatne tvrtke poput Agrokora ulagale kako bi ti isti fondovi kasnije uložili u njih, ali uz svaku kunu privatnog kapitala išla je i kuna od države. Model isti kao i zadnje Agrokorovo kreditiranje – roll up, kuna za kunu, ali u drugom smjeru.