DiWagner
SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
KINA-SAD
 
Slabljenje juana kineski odgovor na Trumpove prijetnje
Autor/izvor: SEEbiz / Deutsche Welle
Datum objave: 06.08.2019. - 18:04:00
Zadnja izmjena: 06.08.2019. - 19:21:00
BERLIN - U ponedjeljak je jedan američki dolar koštao 7,04 kineskih juana. Bio je to prvi put od 2008. da valuta SAD košta više od 7 juana. U srijedu, dan pred najavu američkog predsjednika Donalda Trumpa da će uvesti nove carine, za dolar se plaćalo 6,88 juana.

Tako je juan za samo nekoliko dana izgubio više od dva posto svoje vrijednosti. To zasada neće imati značajni efekt protiv dodatnih deset posto carine koje Trump želi uvesti na kinesku robu. Ali, čini se kao da je riječ o prvom znaku nove strategije Pekinga.

Tečaj kineske valute ne proiziazi samo iz ponude i potražnje, već ga određuje kineska nacionalna banka. Sedam juana za dolar – to je među stručnjacima dugo važilo za granicu koja neće biti probijena.

SAD već odavno optužuju Kinu da namjerno drži nizak tečaj svoje valute renminbija („narodna valuta" – juan je brojna jedinica). Baš Donald Trump je u svojoj predizbornoj kampanji 2016. govorio da ponašanje Kine u trgovini nije fer. Što juan manje vrijedi, to je kineska roba u inozemstvu konkurentnija.

Usprkos svim sporovima oko stvarne vrijednosti kineske valute, kineska središnja banka je od svibnja 2008, dakle dulje od deset godina, održavala kurs dolara ispod vrijednosti od 7 juana. No i zgleda da je sada došao kraj toj suzdržanosti.

„Moramo vidjeti što će se sada desiti", kaže Rob Carnell, glavni ekonomist banke ING u Singapuru. Ako kineska nacionalna banka prilikom sljedećeg određivanja vrijednosti svoje valute to ne korigira, „to bi moglo značiti da je slabljenje juana odgovor (na Trumpovu prijetnju carinama)".

„Moj je osjećaj da je pad tečaja namjeran", kaže i Julian Evans-Pritchard iz „Capital Economicsa" u Singapuru.

"U prilog tome govori činjenica da je uvođenje mjere uslijedilo ubrzo nakon što je Trump najavio carine". Osim toga Kina gotovo da i nema druge efikasne opcija kako može reagirati na najnovije Trumpove prijetnje. „Prodaja državnih obveznica SAD ili ograničenje izvoza metala – to nisu baš jake mjere. Valuta je daleko najjači instrument", kaže ovaj ekonomist.

Drugi analitičari sumnjaju u to da Kina namjerava koristiti juan kao oružje u trgovinskom ratu. „Ne vidim dokaze za to", kaže Cliff Tan iz Mitsubishi Financial u Hongkongu:

„Ono što se tamo dešava stvara veliku nesigurnost i nervozu", kaže ekonomist ING Carnell.

Za predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, stvar je jasna.

„Monetarna manipulacija!" – napisao je na Twitteru u ponedjeljak, ubrzo nakon što je ustao iz kreveta. A svojoj nacionalnoj banci je poručio: „Slušate li?"

Američka Federalna banka je prošle nedelje smanjila osnovnu kamatu, iako to, po mišljenju Gabriela Felbermayra, šefa Kilskog instituta za svjetsku privredu, nije bilo ekonomski nužno. Trump je čak tražio još znatno veće snižavanje kamate. Njegov tweet od ponedeljka ukazuje da bi on htuio pad vrijednosti juana iskoristiti za daljnje snižavanje kamate u SAD-u. Niže kamate naime slabe dolar i čine robu iz SAD konkurentnijom na svjetskom tržištu.

Nikakvo čudo što raste strah od mogućeg monetarnog rata. Time bi postizanje dogovora u trgovinskom sporu postalo mnogo manje vjerojatno.

„Ne vjerujemo da će u dogledno vrijeme doći do napretka u rješavanju trgovinskog konflikta", rekao je Ray Attrill, monetarni strateg Australijske nacionalne banke u Sydneyu: „Svakako je nerealno pretpostaviti da će aktuelna pregovaračka taktika uroditi plodom".

Rob Carnell iz banke ING to vidi na sličan način. Nitko nije računao s tim da će Trump kratko nakon okončanja trgovinskih pregovora uvesti nove carine.

To stvara mnoge nedoumice u Kini.

„Oni se pitaju imaju li ljudi s kojima pregovaraju uopće autoritet. I oni naravno u pregovorima ne žele činiti ustupke, da bi im na kraju bile nametnute još i kaznene carine. To bi značilo da dvostruko gube", napominje Carnell.