DiWagner
SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
 
KREDITIRANJE
 
Snažan rast novoodobrenih stambenih kredita u prvom kvartalu
Autor/izvor: SEEbiz
Datum objave: 01.06.2018. - 13:01:00
Zadnja izmjena: 01.06.2018. - 13:02:31
ANALIZA - Podaci o kreditnim transakcijama pokazuju da je od sredine 2016. godine došlo do postupnog oporavka kreditiranja privatnog sektora, pokazuju podaci Hrvatske udruge banaka. 

Dvanaestomjesečni prosjek kreditnih transakcija prema državi na kraju travnju 2018. iznosio je -850 milijuna kuna, u sektoru poduzeća plus od 326 milijuna kuna te u sektoru stanovništva rast od 334 milijuna kuna na mjesec. Kreditiranje bilježi stabilan i sada već možemo reći snažan oporavak. 

Dvanaestomjesečni prosjek međugodišnje stope rasta bruto novoodobrenih kredita pokazuje da je tijekom prva četiri mjeseca došlo do snažnog oporavka rasta kredita. U sektoru stanovništva krediti su u travnju 2018. porasli za 2,7%, a u sektoru poduzeća za 1,3% u odnosu na isti mjesec prethodne godine.  U prvom tromjesečju 2018. došlo je do rasta stambenih kredita te ubrzanja rasta ostalih kredita stanovništvu. S druge strane, došlo je do ubrzanja pada hipotekarnih kredita, kredita po kreditnim karticama i  kredita za kupnju automobila.  Bruto iznos novoodobrenih stambenih kredita u prva četiri mjeseca ove godine povećan je za gotovo 15% u odnosu na isto razdoblje 2017. Rast je izražen kod kredita s valutnom klauzulom, dok je iznos odobrenih kredita u čistim kunama smanjen.

Građani na strani potražnje očito sve jače reagiraju na razlike u kamatnim stopama koje su se na kredite s valutnom klauzulom nastavile smanjivati (i sada su osjetno ispod 4% - na razinama koje su usporedive sa zemljama euro područja).

Došlo je do blagog povećanja udjela stambenih kredita i ostalih kredita stanovništvu te manjeg pada udjela hipotekarnih kredita. Udjel ostalih kategorija kredita ostao je na približno istoj razini. 

U posljednjih nekoliko mjeseci, šire definirani omjer kredita i depozita počeo se povećavati te je u travnju dosegnuo razinu od 100,5%. Ovaj rast odražava utjecaj postupnog oporavka kreditiranja.  U prvom tromjesečju 2018. nastavljen je porast udjela kredita i vrijednosnih papira i smanjenje udjela gotovine i depozita u imovini banaka. Viškovi likvidnosti i dalje se koriste za razduživanje, uglavnom prema inozemstvu. S obzirom da nije došlo do znatnijeg oporavka kreditiranja (točnije, prodaje portfelja poništavaju bruto rast novih kredita), promjenu treba tumačiti kao izravnu posljedicu smanjenja dugoročnih kreditnih izvora i međubankarskih depozita. Promjena je logična u uvjetima vrlo visoke likvidnosti i relativno skupljih inozemnih izvora sredstava. 

Na kraju ožujka 2018. godine u trinaest država članica EU zabilježena negativna stopa rasta kredita poduzećima. Hrvatska se sa stopom rasta od 1,3% prema ECB-ovoj metodologiji nalazi među zemljama s najnižim padom. Najveći rast je zabilježen u CEE regiji, gdje vodeću poziciju po rastu kredita imaju Češka, Mađarska i Poljska. To su, ujedno, zemlje s relativno visokim gospodarskim rastom. 

Rast (nominalnih) kredita stanovništvu u ožujku 2018. od 2,3% u odnosu na isti mjesec prethodne godine prema ECB-ovoj metodologiji Hrvatsku smješta pri kraju ljestvice onih EU zemalja koje su zabilježile rast kredita stanovništvu. Najbrži rast kredita stanovništvu u EU zabilježen je u Češkoj i Slovačkoj, dok je najveći pad zabilježen na Cipru i u Grčkoj.