SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
SPAS
 
Spačva spasila 1. maj, Škegro optužuje Puljiza
Autor/izvor: SEEbiz / Glas Slavonije
Datum objave: 28.01.2017. - 13:16:33

VINKOVCI - Nakon odlaska u stečaj tekstilne tvrtke 1. maj u ožujku 2015., proizvodnja u pogonu u Laslovu, srećom, nije ugašena, u njemu i dalje radi stotinjak osoba i to zahvaljujući - drvnoj industriji Spačva iz Vinkovaca.

Otkud vinkovački drvoprerađivač, koji je usto izišao iz predstečajne nagodbe, u tekstilnom biznisu, odmah se nametnulo pitanje. Dio odgovora mogao se nazrijeti u činjenici da je većinski vlasnik Spačve (66,2 posto) postao Fond rizičnog kapitala Quaestus Private Equity Kapital II koji se bavi alternativnim ulaganjima. Međutim, u nastanku ove priče ispostavilo se kako je prilično nejasno tko je zaslužan za ulaganje u tekstilnu tvrtku u Laslovu - Spačva i njezina uprava ili njezin vlasnik Quaestus fond preko nadzornog odbora Spačve.

U svakom slučaju za nastavak proizvodnje bila je ključna pozajmica od 1,2 milijuna kuna, koju je Spačva usmjerila 1. maju. Laslovačka tvrtka, podsjeća njezin tadašnji predsjednik uprave Matej Perkušić, u predstečajnoj nagodbi očekivala je kredit preko HBOR-a i Croatia banke te joj je za nastavak proizvodnje bila potrebna financijska premosnica. Pozajmicu je, kaže Perkušić, 1. maj dobio nakon razgovora s upravom Spačve, spomenuvši pri tome Darija Puljiza, tadašnjeg predsjednika uprave i Antu Radoša, člana uprave. No, nakon što je taj novac prebačen laslovačkoj tvrtki ona je nedugo potom završila u stečaju, jer očekivani kredit nije realiziran. Spačva ipak nije izgubila novac koji je pozajmila, jer je svoje potraživanje dobrim dijelom namirila aktivirajući založno pravo nad pokretninama, odnosno strojevima 1. maja, piše Glas Slavonije.

Proizvodnju u Laslovu Spačva je pokrenula preko vinkovačke tvrtke Transfer Bebek, na strojevima koji su u vlasništvu Spačve i u hali koja je iznajmljena od 1. maja u stečaju. Za pokretanje proizvodnje bio je potreban svježi kapital pa je Spačva Transferu Bebek usmjerila 600 tisuća kuna.

- Poslije sam otišao na drugo radno mjesto, no u svakom slučaju na taj moj bivši posao gledam pozitivno, jer je ipak sačuvano 110 radnih mjesta u Laslovu. To je jedna od rijetkih tekstilnih tvrtki koja radi na našem području. Pa gdje bi te žene danas radile - kaže Perkušić.

Nedoumice o tome tko je zaslužan za nastavak poslovanja tekstilne tvrtke u Laslovu, odnosno davanje pozajmice, izazvale su informacije koje smo dobili najprije od uprave Spačve, čiji nam je predsjednik Josip Faletar kazao kako tu pozajmicu ne bi komentirao, jer o tome ima premalo informacija. Kazao nam je kako se sve događalo u vrijeme kada je tvrtku vodio Puljiz, rekavši kako o tome sigurno više znaju predstavnici većinskog vlasnika Spačve u Quaestus fondu, posebice Vjenceslav Terzić, koji je i član nadzornog odbora Spačve.

U studenome prošle godine Dario Puljiz otišao je s čelnog mjesta u Spačvi na javnosti pomalo nejasan način, a posebice zbog činjenice da Spačva posluje odlično i zapošljava gotovo 800 ljudi te je zbog toga nagrađen poveljom za doprinos gospodarskom razvitku Vukovarsko-srijemske županije. Praktično se dodjela povelje i njegov odlazak s mjesta predsjednika uprave dogodila istoga dana. Predsjednikom uprave Spačve imenovan je Faletar, dotadašnji član uprave, koji je vrsni stručnjak s doktoratom Šumarskog fakulteta te je i predsjednik Drvnog klastera Slavonski hrast.

Predsjednik nadzornog odbora Spačve i prvi čovjek Quaestus fonda Borislav Škegro, kazao nam je kako je za pozajmicu 1. maju odgovorna uprava Spačve, odnosno njezin bivši predsjednik Dario Puljiz.

- On je to napravio bez znanja nadzornog odbora Spačve. Nije tražio, niti je dobio suglasnost za davanje pozajmice, a trebao je to učiniti. Uprava za svaku investiciju, trošak ili pozajmicu koji nisu u poslovnom planu za tu godinu, mora tražiti odobrenje nadzornog odbora - kazao nam je Škegro.

Na naš upit je li to bio razlog za Puljizov odlazak s čelnog mjesta Spačve, Škegro je rekao da bi se moglo reći da je i to jedan od razloga, naglasivši kako nije osnovni razlog.

Škegro je kazao kako se sada u tekstilnoj tvrtki u Laslovu ponašaju kao dobri gospodari, nastojeći zaštititi svoj kapital, dok je u svakom slučaju najvažnija poslovna priča Spačve.

- Spačva je danas stabilna tvrtka koja uspješno posluje. Rezultati poslovanja su sjajni i jedini nam je problem nedostatak sirovine. Da imamo dostatne količine sirovine ovoga trenutka zaposlili bismo još 150 ljudi i povećali prihod za 50 milijuna kuna godišnje. Spačva je i sada najbolja kompanija u drvoprerađivačkom sektoru u Hrvatskoj, a bit će još i bolja. Idemo u drugu dokapitalizaciju Spačve za još 30 milijuna kuna, jer tu vidimo perspektivu - zaključuje Škegro.