DiWagner
SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
PREDVIĐANJA
 
Srednje banke na putu propasti
Autor/izvor: SEEbiz / Saxo Bank
Datum objave: 24.03.2017. - 11:49:33
ANALIZA - Banke srednje veličine postat će prošlost jer će se postupno suočavati sa sve težim poslovnim okruženjem, odnosno uspjet će samo one veoma velike i usko specijalizirane tvrtke. 

To je naime uvjerenje koje već godinama vlada tržištem i zaista, predviđanja nisu nimalo dobra. Posebice kad se uzmu u obzir povećani troškovi zbog usklađivanja s propisima, zadržavanje postojećih naknada i to u okruženju niskih kamatnih stopa i dugotrajne makroekonomske nesigurnosti, ograničenja kojeg nameće Basel III te, naravno, rastuća konkurencija od inovativnih FinTech tvrtki, poručuje Chris Truce, direktor razvojne platforme u Saxo banci. 

- Unatoč svemu, tehnološke inovacije omogućavaju nove poslovne modele koji su još više orijentirani na potrebe korisnika i upravo je to prednost za banke srednje veličine, a da istovremeno zadrže svoju agilnost s brzim reakcijama na tržišne promjene. Naime, govorimo o novom razdoblju otvorenog bankarstva gdje takve banke sa širokim i prilagodljivim mogućnostima i uslugama mogu ispuniti veća očekivanja kupaca, zahvaljujući pristupu preko API-ja, odnosno sučelja za programske aplikacije. Ne samo da će im to omogućiti opstanak, već i uspješnije poslovanje – smatra C. Truce.

No, za to je potrebna radikalna promjena u modelima poslovanja i načinu razmišljanja u bankama, a u Saxo banci vjeruju da će kombinacija ozbiljnih socioekonomskih promjena i gospodarskih pritisaka potaknuti sve banke da to moraju učiniti. Naime, sve najnovije inovacije u digitalnoj tehnologiji zauvijek su promijenile očekivanja korisnika. Mnogima je korištenje najrazličitijih aplikacija na pametnim telefonima dio svakodnevice, pri čemu se od aplikacija očekuje da su responzive, jednostavne za korištenje i prilagođene specifičnim potrebama. U mnogim industrijama koje su vezane na krajnje korisnike, vidimo prijelaz iz ekonomije koja se temelji na uslugama i u kojoj su tvrtke, uključujući banke, razvijale odnose s korisnicima i jamčile prihode dodavanjem sve više i više novih usluga, u gospodarstvo u kojem je korisničko iskustvo (UX) na prvom mjestu.

- Banke prvenstveno moraju preispitati koju to vrijednost one donose svojim korisnicima i koje su im osnovne kompetencije. Sve je to najčešće sadržano u samom identitetu ili brendu, a banke ga moraju razumjeti ili iznova graditi u današnjem digitalnom svijetu gdje se gubi pozicija posrednika i korisnici direktno, preko različitih uređaja, dolaze do usluga. Da bi kroz lojalnost korisnika dugoročno došli i do povećanja prihoda iz digitalnih usluga, banke se više moraju koncentrirati na iznimno personalizirani pristup i brze reakcije jer će tako povećavati razinu zadovoljstva i obujam takvog poslovanja – ističe Truce.       

Ako pogledamo unatrag, bankarstvo nije industrija poznata po brzim prilagodbama na zahtjeve korisnika, a neki od razloga su iznimna reguliranost, fiducijarna odgovornost prema klijentima te stroga primjena pravila o zaštiti potrošača i sprječavanju pranja novca. Nadalje, njihove se usluge temelje na složenim i skupim sustavima koje je teško mijenjati, a tu je i dugogodišnja navika da banke, bez obzira na cijenu i vrijeme, žele imati potpunu kontrolu i pregled nad svim procesima u osmišljavanju i uvođenju novih usluga.

Zamislite da nacionalna ili regionalna banka želi domaćim privatnim korisnicima omogućiti pristup globalnom tržištu vrijednosnica. Mogla bi to napraviti sklapanjem ugovora s drugom bankom za korištenje njezine usluge, ali uz potpunu prilagodbu vlastitom brendu i potrebama svojih korisnika.  No, banke najčešće krenu samostalno, ispočetka – povezuju se s glavnim burzama, definiraju načine plaćanja, interne procese o upravljanju rizicima i obrađivanje transakcija te onda i sve procese vezane uz pravo, poreze, usklađenost s propisima, ljudske resurse i slično, pojašnjava Truce.

Osim što je to sporo, može biti i skupo i rizično. Naime, ako je banka požurila s novom uslugom, moguće su funkcionalne, ili, još gore, regulatorne greške, a ako je bila prespora, već je netko drugi preuzeo većinski komad na tom tržištu. U svakom slučaju, veliki su troškovi donijeli minimalnu dodanu vrijednost za korisnika.

- Jasno da su tvrtke koje su prihvatile tzv. white label rješenja, otišle korak dalje, ali moderna tehnologija danas je omogućila još jedan skok. Ponovno se vraćamo na API-je jer njihova primjena donosi stvarni novi poslovni model, odnosno pristup rješenjima i mogućnostima koja se mogu učinkovitije integrirati u platforme za korisnike, u odnosu na prethodne modele za suradnju – ističe Chris Truce, sa svoje pozicije u Kopenhagenu. I to su već napravile mnoge male i velike tvrtke. To je logično za manje tvrtke, koje su tehnološki usmjerene, ali s manjim mogućnostima ulaganja, no zanimljivo je kako ima i primjera velikih tvrtki koje su se okrenule uslugama od pružatelja usluga u oblaku. 

Konačno, modeli zasnovani na korištenju API-ja dopuštaju banci manje kapitalno-intenzivni pristup kako bi iskoristila nove poslovne mogućnosti, a samim time i nove izvore prihoda. U slučaju primjera širenja portfelja na međunarodno tržište kapitala, banka bi onda, umjesto da unaprijed uloži u cjelokupno tržišno povezivanje i infrastruktu, prvo mogla testirati reakciju korisnika ponudom usluge preko API-a treće strane. Ovisno o reakciji, banka bi nastavila suradnju s partnerom ili značajno povećala ulaganja, ako vidi priliku za širenje svojih usluga.

Prihvaćanje otvorenih API-jeva zapravo je ispunjavanje prioriteta svakog direktora ili predsjednika Uprave jer donosi rast digitalnih prihoda, pa čak i privlačenja novih i naprednih kadrova. Naime, od početka financijske krize, banke se bore da privuku najbolje mlade diplomante jer mnogi od njih čeznu za uvjetima rada i atmosferom koja vlada među divovima e-trgovine i tvrtki iz potrošačke leketronike.

Sve u svemu, otvorena i agilna arhitektura poslovnih procesa ili tehnologije, preduvjet je za brzu prilagodbu promjenjivim tržišnim uvjetima i potrebama korisnika, a tehnologija nam je, osim alata za drugačiju suradnju s trećim stranama, omogućila i nove prilike za povećanje zadovoljstva korisnika i razine njihovog povjerenja, zaključuju u Saxo banci.