SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
KAMATE
 
Štednja u bankama apsolutno neisplativa
Autor/izvor: SEEbiz / Jutarnji list
Datum objave: 23.06.2018. - 19:24:00
ZAGREB - Iako se štednja u bankama ne isplati već dulje vrijeme, oživljavanjem inflacije, realni prinosi na kamatne stope dublje su zaronili u negativni teritorij.

Posljednji podaci govore da je rast cijena u svibnju iznosio 1,9 posto na godišnjoj razini, a prosječne su kamatne stope na kratkoročno oročene devizne depozite stanovništva u travnju iznosile 0,30 posto. Usporedbe radi, u srpnju 2016. godine te su kamatne stope iznosile 1,09 posto, ali umjesto inflacije, tada je vladala deflacija i u tom je mjesecu iznosila -1,5 posto, piše Jutarnji list.

Sudeći po posljednjoj odluci Europske središnje bajke (ECB), da neće dizati referentne kamatne stope barem do kraja ljeta iduće godine, vjerojatno neće rasti ni aktivne i pasivne kamate banaka, tim prije što je potražnja za kreditima u Hrvatskoj i dalje vrlo umjerena, a stanje likvidnosti na rekordnoj je razini. Istodobno se procjene za rast inflacije povećavaju.

U eurozoni, primjerice, umjesto 1,4 posto, EBC sada očekuje da će ove godine iznositi 1,7 posto, ponajprije zahvaljujući rastu cijene nafte te plaća.

Hoće li ti trendovi povećati sklonost građana prema alternativnim oblicima štednje, ostaje vidjeti, ali iskustvo proteklih godina upućuje da im je, unatoč svemu, sigurnost i dalje na prvom mjestu. Prema podacima HNB-a, ukupna financijska imovina kućanstava lani je porasla za 2,7 posto, a 44,6 posto ukupnoga iznosa i dalje je deponirano kod banaka. Pritom je najveća promjena u tome što su građani sve manje skloni oročavanju štednje, pa nakon isteka ugovorenoga roka novac ostavljaju na transakcijskim i štednim računima. Vjerojatno ocjenjuju da im je bolje imati stalno dostupan novac, nego dobivati minimalne kamate. Očekivano, lani su porasli i udjeli u mirovinskim fondovima, koji su glavni alternativni oblik investiranja financijskih sredstava, kao i držanje gotovoga novca.

Premda je proteklih godina bilo naznaka da su građani počeli više novca povjeravati investicijskim fondovima, iz podataka o stanju njihove imovine teško se može zaključiti da je porastao broj građana spremnih preuzeti viši stupanj rizika.

U posljednjih godinu dana, pokazuju podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA), ukupna imovina investicijskih fondova rasla je sa 17,3 na 18,5 milijardi kuna. Pritom je ulaganje u novčane fondove palo s devet na 7,1 milijardu kuna, a ono se povećalo u obvezničke sa 4,9 na 7,7 milijardi kuna. Mješoviti i dionički fondovi ostali su na gotovo istim, skromnim razinama.

To što su građani i dalje vjerni konzervativnijim oblicima ulaganja, iako na njima realno gube, vjerojatno mnogo govori i o skromnim prilikama i velikom nepovjerenju da bi ulagali drugdje.