SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
SRAMOTNO
 
Stopa siromaštva djece u Hrvatskoj drastično povećana
Autor/izvor: SEEbiz / Glas Slavonije
Datum objave: 05.12.2015. - 10:16:00
Zadnja izmjena: 05.12.2015. - 12:36:04
ZAGREB - Stopa siromaštva djece u Hrvatskoj drastično je povećana tijekom ekonomske krize. Brojke koje je objavila statistička web-stranica statista.com govore da je u Hrvatskoj siromaštvo djece u razdoblju od 2008. do 2012. godine poraslo za 11,8 posto, što je uznemirujuća brojka. 

Iste podatke potvrđuje i UNICEF. Broj djece koja žive ispod granice siromaštva povećao se u gotovo svim zemljama, ali je alarmantno da se taj broj u Islandu, Grčkoj, Hrvatskoj i Latviji povećao za više od 50 posto u četiri godine. Konkretno, taj je broj u Hrvatskoj narastao sa 15,8 na 27,6 posto. Eurostat, europska agencija za statistiku, nema podatke za Hrvatsku prije 2011. godine, ali za tu je godinu procjena za populaciju mlađu od 18 godina da je 32,2 posto nje u zoni rizika od siromaštva i društvene marginalizacije. Kako upozorava UNICEF, za djecu koja odrastaju u siromaštvu i na socijalnoj margini ogroman je rizik slabije uspješnosti u školi, slabijeg su zdravlja i imaju znatno manje šanse da ostvare svoj puni potencijal poslije u životu. S druge strane povećavaju im se šanse da ostanu/postanu nezaposleni, siromašni i na rubu društva.

- Da vrijeme recesije osobito pogađa djecu pokazuje i istraživanje siromaštva predškolske djece u Hrvatskoj, koje je proveo UNICEF-ov ured za Hrvatsku u 2014. godini - ističe Ivana Milas Klarić, pravobraniteljica za djecu.

To istraživanje pokazalo da u Hrvatskoj čak 20 posto djece predškolske dobi živi ispod praga siromaštva, da su siromaštvu posebno izložena djeca koja žive na selu, zatim djeca nezaposlenih roditelja te da su dodatno ugrožena djeca s teškoćama u razvoju. “I Ured pravobraniteljice za djecu već niz godina upozorava kako posljedice ekonomske krize najviše pogađaju djecu. Primjerice, sredstva za pojedine stavke namijenjene djeci, koja se izdvajaju u državnom ili lokalnim proračunima, često su među prvima na udaru kad se primijene mjere štednje. Djeca ne žive izolirana u društvu, položaj njihovih roditelja, odnosno obitelji, zasigurno utječe i na djecu. Snižavanje ekonomskog standarda obitelji izravno se odražava na razinu ostvarivanja dječjih prava: od prava na kvalitetnu prehranu, primjerene uvjete stanovanja, poticaje za razvoj u skladu s punim potencijalima djeteta, dostupnost zdravstvenih usluga, dostupnost kvalitetnog obrazovanja, posebice srednjoškolskog, kvalitetno provođenje slobodnog vremena i drugih.

Nažalost, u vremenu ekonomske krize povećavaju se i rizici od zanemarivanja i zlostavljanja djece u obitelji te od različitih oblika kršenja njihovih prava u društvu. Ti su rizici još veći za djecu s teškoćama u razvoju, bolesnu djecu, djecu s problemima u ponašanju i druge ranjive skupine. To je bio i jedan od razloga zbog kojeg je UN-ov Odbor za prava djeteta, koji je u rujnu prošle godine razmatrao izvješće Republike Hrvatske o stanju prava djece, ponovio preporuku Hrvatskoj da donese tzv. dječji proračun kako bi sredstva za djecu bila zajamčena i kako bi se zaštitila u razdobljima recesije. To znači da treba procijeniti financijske potrebe za djecu i izdvojiti sredstva za to po sektorima, na lokalnoj i državnoj razini, kao i osigurati izvore sredstava za djecu koja žive u nepovoljnim prilikama. Takav “dječji proračun” svakako treba zaštititi od “rezanja troškova” u vrijeme krize i elementarnih nepogoda