SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
TRŽIŠTE RADA
 
Strukturne slabosti tržišta rada ostaju snažan uteg pozitivnim promjenama
Autor/izvor: RBA analize
Datum objave: 26.11.2018. - 10:29:06
ANALIZA - Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) u listopadu, treći mjesec za redom, nastavljen je pad broja osiguranika na mjesečnoj razini što je u potpunosti u skladu s sezonskim kretanjima na tržištu rada.

U odnosu na rujan broj osiguranika HZMO-a je manji za 18.258 osoba ili 1,2%. Promatrano na godišnjoj razini nastavljene su pozitivne stope rasta koje datiraju od ožujka 2015.

Sezonski karakter promjena na mjesečnoj razini potvrđuju i podaci o broju osiguranika prema djelatnostima budući da je u listopadu nastavljen pad broja osiguranika u djelatnostima prvenstveno vezanima za turizam. Tako je u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, čiji osiguranici čine udio od 6,6% u ukupnom broju osiguranika, zabilježen pad od 11,8% u odnosu na rujan. Pri tome je broj osiguranika zaposlenih u djelatnosti smještaja niži za 11%, a pripreme i usluživanja hrane i pića za 12,3%.

Zabilježen je pad broja osiguranika u Djelatnostima Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala za 1,1% (s udjelom od 15,7%). Dok je u djelatnostima Prijevoza i skladištenja u kategoriji vodenog prijevoza zabilježeno smanjenje za 20,5% (udio osiguranika 0,3%). Isto tako nastavlja se smanjivati broj osiguranika iz Djelatnosti iznajmljivanja i davanja u zakup te Djelatnosti putničkih agencija, organizatora putovanja (turoperatori) i ostalih rezervacijskih usluga (10,5% odnosno 12,3%). Istovremeno, s početkom nastavne aktivnosti u rujnu i u listopadu je povećan broj osiguranika iz djelatnosti Obrazovanja koji čine 7,5% u ukupnom broju osiguranika, a zabilježili su rast od 6,7% u rujnu te 1,1% u listopadu.

U odnosu na listopad 2017. broj osiguranika je nastavio rasti po stopi od 2,2% (kao i u kolovozu i rujnu) te je broj osiguranika bio viši za 32.550 osoba. Najveći prirast broja osiguranika, za 1,8 tisuća osoba došao je iz Prerađivačke industrije koja uz Trgovinu generira najveću zaposlenost u Hrvatskoj. U listopadu je tako uz mjesečnu stopu pada za 0,2% te godišnju stopu rasta od 0,8%, broj osiguranika u Prerađivačkoj industriji iznosio je 248,4 tisuća (16,3% ukupno osiguranih osoba pri HZMO). Ukupan broj osiguranika u djelatnosti Prerađivačke industrije kontinuirano raste na godišnjoj razini od rujna 2016. Isto tako, broj osiguranika u djelatnostima Trgovine, s udjelom od gotovo 16%, bilježi rast za 1,3% na godišnjoj razini pri čemu je ukupan broj osiguranika u listopadu iznosio 239,4 tisuće (mjesečno -1,1%). S druge strane Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja kontinuirano bilježe negativne godišnje stope rasta odnosno pad broja osiguranika od siječnja 2015. (-2,7% u listopadu) dok u djelatnostima Poslovanja nekretninama od siječnja ove godine traje negativan dvoznamenkasti godišnji pad broja osiguranika (-19,2% u listopadu), a u strukturi osiguranika čine udio od 2,9% odnosno 0,8%. U građevinskim djelatnostima zabilježen je rast broja osiguranika i na mjesečnoj i na godišnjoj razini (1,2% odnosno 8,6%).

S obzirom na veliki utjecaj sezonskih kretanja, i u skladu s povijesnim podacima, od kolovoza do siječnja broj osiguranika trebao bi se polagano smanjivati na mjesečnoj razini. Ipak, u usporedbi s prethodnim godinama (od 2013. otkada je dostupna statistika HZMO) on će ostati na višim razinama. Međutim, unatoč relativno povoljnim kretanjima na tržištu rada strukturne slabosti tržišta rada poput neusklađenosti ponude i potražnje za radnom snagom, niske razine zaposlenosti i aktivnosti ostaju snažan uteg pozitivnim promjenama. Proces demografskog starenja stanovništva uz posljedični pad radno sposobnog stanovništva isto tako opterećuju tržište, a Hrvatska je dodatno suočena i s ubrzanom emigracijom radno sposobnog stanovništva.

Odljev mladog stanovništva u radno aktivnoj dobi posljedica je ne samo otvorenog tržišta rada na razini Europske unije (gdje rastu potrebe za usko specijaliziranim visokoobrazovanim kadrovima) nego je i snažno pogurnut dugogodišnjom recesijom, tijekom koje su mahom izostali ključni strukturni zahvati u gospodarstvu. U slučaju nastavka navedenih trendova srednjoročno do dugoročno takva kretanja za sobom nose niz negativnih posljedica te umanjuju potencijale rasta. Stoga suočavanje s negativnim demografskim kretanjima te projekcije nastavka depopulacijskih trendova uz poznate strukturne probleme ostaju izazov kod kreiranja makroekonomskih politika.