SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
POSLJEDICE
 
Talijanska recesija skupo će koštati Hrvatsku
Autor/izvor: SEEbiz / Novi list
Datum objave: 01.02.2019. - 11:53:59
RIJEKA - Italija je u recesiji, Njemačka usporava, jačaju rizici iz okruženja, što u kombinaciji s domaćim problemima, brodogradnjom i povezanim padom industrije, predstavlja tempiranu bombu za hrvatsko gospodarstvo. 

Recesija prijeti, ovisimo o turizmu, no i tu se očekuje usporavanje budući da su Njemačka i Italija među tri naša najsnažnija emitivna tržišta.

Jučer je stigla vijest o talijanskoj recesiji, a gospodarsko stanje u toj zemlji, pritisnutoj dugovima, već dulje vrijeme se, logično, percipira kao potencijalni snažan rizik i za našu privredu. Riječ je o našem najvažnijem vanjskotrgovinskom partneru, odnosno otprilike petina domaćeg i izvoza i uvoza otpada na Italiju, i ovo se pogoršanje već osjeća. Hrvatska je s Italijom snažno povezana i preko financija jer su najveće domaće banke u vlasništvu talijanskih pa slabljenje njihove domicilne ekonomije uvijek predstavlja opasnost u smislu bijega kapitala i rasta kamata.

Njemačka je pak, kao motor eurozone, ali i naše najsnažnije emitivno turističko tržište, u 2018. ostvarila najslabiji rast u pet godina, te usporavanje očekuje i u 2019. Već su i MMF i druge svjetske financijske institucije dale procjene usporavanja globalnog rasta, a sve to za malu Hrvatsku znači pogoršanje uvjeta u okruženju o kojem ovisi, i kroz vanjskotrgovinsku razmjenu, ali i preko tokova kapitala, čije sužavanje nam nikako ne odgovara jer prijeti rastom kamata. U spomenuti industrijski pad već je ukalkulirana nešto slabija izvedba ovih za nas važnih gospodarstava, no tim više je zabrinjavajuće, jer predstavlja dobar pokazatelj i nagovještaj onoga što bi se tek moglo desiti, piše Novi list.

Hrvatska narodna banka u svojoj najnovijoj publikaciji Makroprudencijalna dijagnostika detektira upravo glavne potencijalne okidače materijalizacije rizika koji su povezani s vanjskim okružjem, odnosno »s porastom geopolitičke neizvjesnosti i mogućim jačanjem protekcionizma, što bi moglo rezultirati pogoršanjem uvjeta financiranja i daljnjim porastom neizvjesnosti«.

– Rizici vezani uz političku situaciju u Italiji i potrebu za provedbom dodatne fiskalne konsolidacije dosad nisu imali značajnijeg utjecaja na druge zemlje europodručja, kao ni na Hrvatsku. Međutim, nakon dogovora talijanske vlade i Europske komisije o provođenju dodatnih fiskalnih mjera premija za rizik za Italiju tek se blago smanjila i nije se vratila na ranije razine. Ponovno povećanje premije za rizik moglo bi rezultirati rastom kamatnih stopa u Italiji, dodatnim usporavanjem gospodarske aktivnosti i smanjenjem profitabilnosti njihovih banaka. To bi se moglo nepovoljno odraziti i na domaće gospodarstvo s obzirom na to da je Italija hrvatski najveći vanjskotrgovinski partner – primjećuju u HNB-u, te izrijekom kažu da bi se »eventualni poremećaji u poslovanju talijanskih banaka mogli preliti i na domaće banke koje su u njihovu vlasništvu«.

Ipak, ograđuju se, vjerojatnost za takav scenarij je mala budući da su trenutačna izloženost i obujam financiranja koje bi mogle osigurati domaće banke razmjerno niski.

– Domaće banke kćeri visoko su kapitalizirane, a svoju aktivnost financiraju iz domaćih depozita. Negativne posljedice na financijski sektor imalo bi i snažnije usporavanje globalne gospodarske aktivnosti od očekivanog, a što bi bilo posebno naglašeno u uvjetima mogućeg jačanja protekcionizma i njegova utjecaja na usporavanje svjetske trgovine – ističu u našoj središnjoj banci.