DiWagner
SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
ANALITIČARI
 
Trumpov mandat bolan za eurozonu
Autor/izvor: SEEbiz / Saxo Bank
Datum objave: 02.02.2017. - 13:47:59
ANALIZA - Efekt Donalda Trumpa na globalna tržišta je već sada svojevrstan špekulativni mjehur i kada jednom pukne, ulagači će shvatiti da novi predsjednik ne može održati svoja obećanja. 

Do sada je najvidljiviji, neposredan, učinak Trumpove pobjede bio porast kamatnih stopa jer su ulagači predvidjeli da će Trumpova gospodarska politika biti inflacionistička. Međutim, zadovoljstvo tržišta je neopravdano s obzirom na protekcionističke politike koje je novi predsjednik potvrdio u svom inauguracijskom govoru, a povratak u stvarnost također bi mogao biti okrutan za ulagače, s obzirom da će u globaliziranom svijetu protekcionizam biti ekonomski neisplativ za zemlju koja ga bude primjenjivala u velikoj mjeri, poručuje Christopher Dembik, rukovoditelj makro analiza u Saxo banci.

Prvo se treba zapitati je li Trump zaista potreban gospodarstvu SAD-a, a rezultati Obamine administracije su većinom pozitivni. Ekonomski pokazatelji su prilično zadovoljavajući: Barack Obama i Janet Yellen su ostavili gospodarstvo u dobrom stanju, a financijski sektor je čak i mnogo snažniji nego što je bio prije 2008. godine. Tržište rada je blizu pune zaposlenosti. Naime, tijekom protekle dvije godine, tržište rada je stvorilo 4,9 milijuna radnih mjesta, što je naposljetku dovelo do stope nezaposlenosti od 4,7 posto. Ipak, unatoč nedavnom poboljšanju, još ima mjesta za popravak, smatra C. Dembik.

"Dobra" inflacija se vraća: za razliku od eurozone, rast inflacije nije samo posljedica viših cijena energenata već i povećanja prosječnih plaća, primjerice za 0,4 posto u prosincu jer poslodavci nisu mogli pronaći kvalificirane radnike, objašnjava Dembik i dodaje da bi veća inflacija, a predviđa se da će u 2017. ona iznositi dva posto, mogla smanjiti teret duga američkih kućanstava (oko 12,29 bilijuna dolara), ali i ograničiti rizike vezane za špekulativni balon za obrazovanje koji, prema Fedu, predstavlja više od 1,23 bilijuna dolara.

Međutim, nastavlja C. Dembik, rezultati Obamine administracije nisu potpuno pozitivni. Njegov je glavni neuspjeh da se nije uspješno borio protiv porasta nejednakosti, a to je zasigurno i ključan razlog Trumpove pobjede. Naime, udio prihoda koji pripada jednom postotku najbogatijih, ponovno je dosegnuo najvišu razinu od oko 17 posto, koju je držao krajem 1930-ih godina.

Gospodarske mjere koje je predložio Trump nisu dovoljno jake da bi mogle riješiti pitanje nejednakosti, a to bi vrlo brzo moglo stvoriti ljutnju njegovih glasača. Zapravo, samo su dvije mjere ekonomski isplative: plan infrastrukturnih ulaganja, i u manjoj mjeri, smanjenje poreza, pojašnjava Dembik.

Infrastrukturni investicijski plan vrijedan 1,5 bilijuna dolara temelji se na preporukama Američkog društva civilnih inženjera koji navode da će do 2020. biti potrebno gotovo 3,6 bilijuna dolara da bi se očuvalo postojeće stanje. Iako bi taj program mogao pomoći jačanju produktivnosti, što je dugoročni izazov za rast SAD-a, a mogao bi i produljiti ekonomski ciklus, ne postoji garancija da će do njega i doći, jer to ovisi o dobroj volji Kongresa i Republikanske stranke, komentira Dembik.

Plan smanjenja poreza je politički više podložan konsenzusu. U prošlosti su porezne izmjene doveli do rasta potrošnje, posebice kod onih najsiromašnijih, kao i u kućanstvima koja imaju dugove, ističe Dembik i dodaje da je jedina primjetna razlika u odnosu na prethodna razdoblja ta da će sadašnja mjera ići izvan razdoblja krize pa bi se mogla izraženije osjetiti, prije svega u kućanstvima srednje klase.

No, gotovo je sigurno da će Trumpova administracija najaviti novo doba sukoba. Što se tiče trgovine, Trump se predstavlja kao prvak protekcionizma, a suprotno od onog što bi se moglo pomisliti, to nije floskula već uvjerenje, smatra Dembik. Naime, protekcionizam je tijesno povezan s političkom povijesti SAD-a, ali u globaliziranom svijetu taj pristup više nije održiv i iluzija je vjerovati da je moguće proizvesti sve potrebne proizvode, od A do Ž, bez povećanih troškova, u razvijenoj zemlji kao što je to SAD.

Trumpov je trenutni cilj Meksiko, koji je laka meta s obzirom da izvozi u SAD 80 posto svojih roba. Istinska meta novog predsjednika je ipak Kina, kao puno teži protivnik. Dovoljno je samo pogledati da Kina i zemlje koje izvoze u Kinu, čine 40 posto BDP-a što je 3,1 bilijun dolara, da bi se shvatila težina mogućeg trgovinskog rata, a Kina ima dvije opcije.

Prvo, nastavlja C. Dembik, Kina se može odlučiti na kupnju manje američkih T-obveznica što bi naposljetku dovelo do porasta kamatnih stopa i dodatno onemogućilo Trumpov infrastrukturni program. Druga je opcija da se Kina obrati DSB-u, odnosno uredu za rješavanje sporova unutar Svjetske trgovinske organizacije (WTO) u slučaju spora, primjerice, za porast carinskih pristojbi. To bi, naime, bio dug i naporan pravni proces čija bi odluka bila obvezujuća za SAD, a u slučaju nepoštivanja moglo bi doći i do izlaska SAD-a iz te međunarodne organizacije, smatra Dembik i dodaje da bi to bio ekonomski opasan izbor jer WTO poprilično dobro štiti izvoznike SAD-a.

Bitno je pogledati i utjecaj na eurozonu, poručuje Dembik i kaže da trenutno vlada konsenzus da će postojeće vođenje monetarne politike na suprotnim stranama Atlantika dovesti do jačanja dolara, a slabljenja eura. Kratkoročno gledano, nastavlja Dembik, teško je predvidjeti što bi moglo spriječiti jačanje dolara, ali u srednjem je roku upitno hoće li taj trend trajati. Zapravo, Trumpova bi gospodarska politika, čak i djelomično provedena, trebala dovesti do povećanja kamatnih stopa zbog državnog duga, zajedno s rastućim inflatornim pritiscima, smatra Dembik i dodaje da će SAD, kako bi to prevladao, morati dopustiti deprecijaciju dolara, kako bi inflacija 'prešla' kod njegovih trgovinskih partnera. Međutim, za eurozonu će to značiti novi ciklus rasta kamatnih stopa, jači euro i povećanje inflacije što će negativno utjecati na kupovnu moć kućanstava, a posebice onih u zemljama s malim gospodarskim rastom, komentira Dembik.

Konačno, u tim će uvjetima ECB morati zadržati svoj prilagodljiv stav duže nego što je to planirano, a to bi moglo dovesti do povećane napetosti između pristaša Maria Draghija i Njemačke i njezinih saveznika koji inzistiraju na mjerama izlaska, ističe rukovoditelj makro analiza u Saxo banci i zaključuje da, iako Trump predstavlja stvarni rizik za 2017., postoji još veći rizik kojeg ulagači zanemaruju, a to je moguća kriza uz monetarnu politiku unutar Europske središnje banke.