SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
ROBNA TRŽIŠTA
 
Trumpov mandat dobra vijest za kupce zlata
Autor/izvor: SEEbiz / Saxo Bank
Datum objave: 31.01.2017. - 21:28:22
ANALIZA - Bloombergov indeks roba drugi tjedan zaredom pokazuje niže vrijednosti i time se zadržao na istoj mjesečnoj razini. Naime, cijena sirove nafte ostala je u istim okvirima, dok je sektor takozvanih 'soft commodities' porastao, a i plemeniti metali i žitarice su zabilježili dobitke, poručuje Ole Hansen, rukovoditelj za analizu robnih tržišta u Saxo banci. 

Dodaje da je prošli tjedan bio i prvi tjedan Trumpovog predsjedavanja SAD-om, a njegova mantra 'America first' već se nazire iza njegovih prvih političkih poteza. 

- Tek ćemo vidjeti hoće li trgovinske prepreke i strože pristojbe na uvoz ojačati dolar, ali protekcionizam bi mogao potaknuti smanjenje u globalnoj trgovini, što bi u konačnici moglo dovesti do manje, a ne veće potražnje za američkom valutom – komentira O. Hansen i pojašnjava da, kad Trump kaže da je kineski juan preslab, on indirektno ukazuje na činjenicu da je dolar prejak. 

Nadalje, cijena zlata je otišla na niže razine, po prvi put u šest mjeseci, s obzirom da su ulagači očito odlučili povući ostvarenu dobit uoči kineske Nove godine jer ona obično znači usporavanje potražnje. Osim toga, povećana potražnja utjecala je na rast na tržištu dionica, osobito Dow Jonesovog industrijskog indeksa koji je konačno prešao psihološki važnu granicu od 20 tisuća, a prinosi na tržištu obveznica, koji su ujedno i ključni za pomicanje cijene zlata još od američkih predsjedničkih izbora u studenom, skočili su za nekoliko bazičnih bodova, ističe Hansen. 

Cijena sirove nafte je ostala nepromijenjena. Naime, unatoč pozitivnim vijestima o smanjenju proizvodnje nafte zemalja članica OPEC-a i Rusije, proizvodnja se povećava u ostalim dijelovima svijeta, pa nije bilo previše pomaka u konačnoj cijeni na globalnom tržištu. Primjerice, sirova nafta tipa Brent je od početka prosinca držala prosjek od 55,5 dolara po barelu, a za to vrijeme tržište se nikad nije zaljuljalo daleko od te razine.

- Zemlje članice i nečlanice OPEC-a koje su trenutno u procesu smanjenja proizvodnje nafte, vrlo su optimistične oko detalja u provedbi dogovora, a za jasniju sliku o cijelom procesu smanjenja potrebno je pričekati 13. veljače kad će zemlje članice OPEC-a objaviti svoj mjesečni izvještaj o stanju zaliha nafte za siječanj. Uzimajući u obzir da proizvodnja SAD-a ima sve više naftnih bušotina i zaliha sirove nafte i benzina, dok proizvodnja Libije nastavlja s oporavkom, te 'suprotstavljene sile' vrlo vjerojatno će zadržati cijenu nafte nepromijenjenom, ali s većom vjerojatnošću da bude na oko 50 dolara po barelu ili manje, prije nego da će porasti prema 60 dolara - smatra Hansen.

Gotovo neprekidan oporavak zlata koji je započeo uslijed FOMC-ovog povećanja kamatne stope u prosincu, zaustavio se prošli tjedan, a rastuće dionice i utjecaj promjenjivih politika SAD-a po pitanju trgovine, poreza i fiskalne potrošnje, zajedno s početkom proslave kineske Nove godine, potaknuli su prodaju i unovčavanje dobiti.

- Iako je potražnja za zlatom bila snažna uoči proslave njihove Nove godine, kineska su tržišta zatvorena do 2. veljače, a to bi moglo utjecati na potražnju. Naime, nakon što su prošli tjedan zabilježila smanjenje od 8,5 tona, ukupna su se ulaganja u proizvodima kojima se trguje, potpomognuta zlatom vratila na niže razine s početka siječnja – kaže Hansen i dodaje da bi iz tehničke perspektive podrška zlata trebala biti uspostavljena između 1,172 i 1,160 dolara po unci, kako bi se izbjegao povratak na najnižu razinu iz prosinca.

Sve u svemu, mnoge bi najavljene inicijative administracije SAD-a mogle zanjihati klatno natrag u korist zlata, a postoji i mogućnost da će Trump dati još pokoji znak koji bi dao naslutiti da SAD preferira slabiji dolar. Osim toga, nastavlja Hansen, FOMC će 1. veljače održati prvi sastanak nakon što je sredinom prosinca povećao kamatne stope i najvjerojatnije će se odlučiti za stezanje monetarne politike, jer bi ponovno povećanje kamatne stope nedugo nakon promjene vlasti u Washingtonu, moglo potaknuti neželjenu pozornost iz Bijele kuće, zaključuju iz danske investicijske banke.