SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
ANALITIČARI
 
Trumpova administracija ponovit će politiku iz sedamdesetih godina 20. stoljeća
Autor/izvor: SEEbiz / Saxo Bank
Datum objave: 12.01.2017. - 16:55:15
ANALIZA - Ključno pitanje u 2017. bit će kretanje dolara jer su neminovne reakcije nakon što je ta valuta porasla za 20 posto u godinu dana, a za očekivati je od nadolazeće Trumpove administracije da će odbaciti više od 20 godina staru dogmu prema kojoj je jak dolar u interesu SAD-a.

Dobrodošli u 2017. u kojoj vlada Trumpomanija, svijet gdje ’tvitovi’ nasumično definiraju politiku diljem SAD-a. Sve što se može pretpostaviti o Trumpovoj administraciji i njegovim budućim potezima može se objediniti u tri ključna pitanja:

Kojim će smjerom ići dolar?

Što će biti s kineskim rastom i valutom u 2017.?

Je li izglasavanje Brexita i pobjeda Trumpa kraj jednog razdoblja ili pak početak novog?

Koje je najvažnije pitanje, od ta tri? Ono o smjeru dolara jer u našem pojednostavljenom ekonomskom svijetu, odnosno globaliziranom tržištu, dolar predstavlja više od 75 posto svih transakcija na svijetu, ističe Steen Jakobsen, glavni analitičar Saxo banke u svojim redovitim kvartalnim projekcijama.Naime, kad je vrijednost dolara veća za 20 posto u odnosu na godinu prije, kao što je to trenutno slučaj, dolazi do određene „reakcije“ na „djelovanje“. A to znači daljnje značajno usporavanje rasta u SAD-u zbog kamatnih stopa koje su više od očekivanih (i tako smanjuju potencijalni rast), a onda indirektno i smanjenje globalnog rasta jer je dug SAD-a opterećenje za tržišta u razvoju jer teško mogu vraćati svoje prekomjerne kredite u dolarima. Naime, inozemne su banke posudile 3,6 bilijuna dolara tvrtkama na tim tržištima, a oko 50 posto tog iznosa ide u Kinu, iz čega se može zaključiti da su prvo i drugo pitanje međusobno povezani, objašnjava Jakobsen. 

Rizik od recesije se povećava. Kvalitetne procjene kolega iz NedBanke kombiniraju monetarne uvjete s fundamentima i rezultat njihovog modela trenutno pokazuje 60-postotnu vjerojatnost recesije, nasuprot tržišnog konsenzusa od pet do osam posto. To je popriličan rizik kada se uzme u obzir da recesija obično znači i rasprodaju dionica, a u slučaju da recesija pogodi SAD to bi značilo od 25 do 40 posto pada vrijednosti.  

Nadalje, populistički se glasovi u SAD-u ne smiju zanemariti, jednako kao ni u Europi s toliko najavljenim izborima. No, ne treba se brinuti jer je ovo kraj jednog razdoblja, a ne novi početak, a svijet se neće moći kretati prema naprijed dok se god bude ustrajalo na zatvorenim granicama, antiglobalizaciji i trgovinskim ograničenjima, a istovremeno išlo protiv konkurencije, uvjeren je Jakobsen. Ipak, te trendove ne treba zanemariti, naročito sada kada su se dogodile promjene u vodstvu, na globalnoj razini. 

Trumpov pokušaj vraćanja starog sjaja SAD-u na temama vezanim uz trgovinsku razmjenu, prekomorske trupe, NATO i drugačije politike prema Kini, kao što je to bilo 1970. godine sa sobom nosi posljedice, ističe Jakobsen. S jedne strane tu je njemačka kancelarka Angela Merkel koja je sad istinski vođa razvijenog svijeta, a to je pozicija koju zapravo nije htjela i ne osjeća se ugodno u njoj tijekom nadolazećih izbora u Njemačkoj, dok će, s druge strane, Kina popuniti svaku prazninu koja ostane iza promjene smjera u kojem ide SAD.

Što se kineske vanjske politike i ulaganja tiče, nastavlja S. Jakobsen, kinesko vodstvo djeluje 'otvorenije' nego ikad prije, dijelom zbog povoljnog općeg okruženja, a dijelom zahvaljujući očajničkoj potrebi da skrene pažnju sa sve većeg unutarnjeg duga i odljeva kapitala. Kina će, naime, najvjerojatnije nastaviti slabiti CNY i CNH u iznosu od pet do deset posto i to vjerojatno postupno, ali bude li prisiljena, onda i kroz daljnju devalvaciju kao reakcija na politiku SAD-a.

Za očekivati je da će nadolazeća Trumpova administracija nastaviti politiku slabljenja američkog dolara, smatra Jakobsen i podsjeća da svaka retorika o preslaboj kineskoj valuti podrazumijeva da je dolar prejak. Tako će Trump promijeniti dogmu koja će odjednom podrazumijevati da je ”jak dolar u interesu SAD-a”, a ta se dogma provodi još od Clintonovog ministra financija Roberta Rubina, iz sredine 1990-ih godina. Taj scenarij budi uspomene na sedamdesete godine 20. stoljeća i Nixonovu doktrinu iz kolovoza 1971. kad je ministar financija John Connally uveo jednostranu dodatnu naknadu od deset posto na sve carinske uvoze, desetpostotno smanjenje u izdacima za vanjsku pomoć, zatvorio 'zlatni prozor' pa se američki dolar više nije mogao slobodno mijenjati za zlato i, naposljetku, nametnuo 90-dnevni moratorij na plaće i cijene, podsjeća Jakobsen i dodaje da je sve izglednije da Trumpova doktrina prihvaća takvo razmišljanje kao podlogu za svoje nove korporativne porezne i trgovinske politike, sudeći prema objavama novoizabranog predsjednika na svom Twitteru.

To zaista podsjeća na sedamdesete godine 20. stoljeća kad je politika SAD-a bila usmjerena na gospodarstvo, zatvorene granice, dvogodišnju recesiju i režim dolara koji bi se mogao definirati poznatim riječima John Connallyja koje je usmjerio europskim ministrima financija na sastanku skupine G-10 u Rimu: „Dolar je naša valuta, ali to je vaš problem“. Upravo su te riječi dokrajčile sustav iz Bretton Woodsa i utrle put 20-postotnoj devalvaciji dolara, naglašava S. Jakobsen.U svakom slučaju, prvo će tromjesečje otkriti neke naznake, ali kako vrijeme bude odmicalo, sve će biti jasnije da je Trumpova doktrina mješavina Nixonove i Reaganove vladavine, a možemo očekivati i veliku volatilnost, zaključuje glavni analitičar iz vodeće investicijske banke u Kopenhagenu i dodaje da će 2017. pokazati važnost geopolitičkih rizika i da smo došli na početak kraja razdoblja 'pretend and extend' u monetarnoj politici, odnosno produljivanja postojećeg stanja bez želje za promjenama.