DiWagner
SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
LOŠ TREND
 
Ubijanje brodogradnje znači i daljnji pad industrijske proizvodnje
Autor/izvor: SEEbiz / Novi list
Datum objave: 31.01.2019. - 08:45:50
ZAGREB - Industrijska proizvodnja u prosincu se neočekivano srozala 6,6 posto, što je znatno pogoršalo rezultate za cijelu prošlu godinu. Umjesto očekivanog blagog rasta, hrvatska industrijska proizvodnja u prošloj je godini smanjena za 1 posto, što je njezin prvi pad od 2013. godine. Po svemu sudeći, vrhunac oporavka od recesije je prošao i našoj zemlji predstoji osjetno gospodarsko usporavanje.

Glavni razlog za smanjivanje industrijske proizvodnje jest srozavanje brodogradnje za 37 posto tijekom 2017. godine. Zabrinjavajuće jest da brodogradnja nije iznimka, jer propada i preostala složena proizvodnja u zemlji – strojeva i uređaja, električne opreme, kao i metalna industrija. Svi su oni lani potonuli za 10 do 13 posto, prema podacima Državnog zavoda za statistiku.

Jedino što je u industriji prošle godine raslo, bili su tzv. netrajni proizvodni za široku potrošnju i intermedijarni proizvodi, koji su tijekom 2018. napredovali za 1,7, odnosno 2,1 posto.

– Podatak za prosinac je dramatičan i jako, jako me zabrinjava, kaže ekonomist Guste Santini.

– To je uvelike posljedica prestanka aktivnosti u Uljaniku i »3. maju«. Pad industrijske proizvodnje potvrđuje da vlade u našoj zemlji nikad nisu ozbiljno razmišljale o poticanju gospodarskog razvoja i zapošljavanja, pa je gospodarstvo zahvaćeno propadanjem, upozorava Santini.

Kapitalni proizvodi pali su više od 10 posto, proizvodnja električne energije 0,6, a trajni proizvodi za široku potrošnju više od 2 posto. Rezultat: hrvatska industrija je kraj prošle godine dočekala s 3,1 posto manje zaposlenih nego godinu dana prije, prema Državnom zavodu za statistiku.

Ipak, prema podacima Ekonomskog instituta Zagreb, to još ne znači da je Hrvatska u posljednjem tromjesečju prošle godine zabilježila značajniji pad bruto domaćeg proizvoda (BDP). Institut je uočio da je gospodarska aktivnost u listopadu i studenom ojačala, sudeći prema rastu njegovog indeksa CEIZ. Institut pretpostavlja da se rast BDP-a u posljednjem kvartalu kretao oko 2,9 posto na godišnjoj razini, što je u skladu s očekivanjima Vlade i Europske komisije.

Naknadni podaci iz prosinca možda neće potvrditi tu pretpostavku. Stručnjaci Instituta ne skrivaju činjenicu da se rast gospodarske aktivnosti potkraj prošle godine temeljio ponajprije na turizmu.

– Višu vrijednost indeksa u studenom možemo najviše zahvaliti povećanju prihoda državnog proračuna od PDV-a, većem obujmu trgovine u maloprodaji te većem broju noćenja turista. Rast vrijednosti CEIZ indeksa u studenom 2018. bio bi veći da nije došlo do smanjenja obujma industrijske proizvodnje na međumjesečnoj razini – kaže Institut.

Guste Santini, pak, upozorava da se vlasti pretjerano oslanjanju na rast turizma, koji našoj zemlji ne može omogućiti sigurnu budućnost, niti prikladno zapošljavanje. Već i vijesti o povratku Turske, na velika vrata, na mediteransko tržište ove godine pokazuju da se turistička žetva Hrvatske neće moći stalno kretati uzlazno.

– Padanje industrijske proizvodnje ne znači ništa drugo nego da vladajuća politika nastavlja sa svojom pričom o tome kako je u Hrvatskoj dobro i kako je ona za to zaslužna – kaže Santini za Novi list.

U isto vrijeme događaji idu drugim tokom, a politika ih ignorira.

Santini također upozorava ne velike rizike za Hrvatsku i na mogućnost osjetnih gospodarskih poremećaja, ako se vlasti nastave slijepo oslanjati na neprekidni rast turizma. Možemo sebi dopustiti, kaže, da turizam čini najviše 5 posto našeg BDP-a, kao u susjednoj Sloveniji.

I brojni drugi ekonomisti pitaju se kako će Hrvatska zaposliti svoje ljude ako se sustavno deindustrijalizira i ako se prebacuje na proizvode sa sve nižom dodanom vrijednošću. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, lanjska industrijska proizvodnja u zemlji bila je 9,5 posto niža nego prije krize iz 2008.

– Vidim da Uljanik i »3. maj« propadaju, ali se pitam što misle vlasti: gdje će se svi ti otpušteni u Hrvatskoj zaposliti, zabrinuto je rekao ekonomist Ljubo Jurčić prekjučer, u emisiji »Poslovni tjedan« Hrvatskog radija, u kojoj je gostovao s kolegama Santinijem i Mladenom Vedrišem. Ako nam turizam bude prioritet – cinički se nadovezao Santini, što je jučer ponovio i našem listu – nezaposlenim mladima preostat će uglavnom tri vrste radnih mjesta, odnosno 3K – konobari, kuharice i k..ve. Treću imenicu ne želim izgovoriti, kaže Santini, napominjući da je kovanicu 3K napravio još pokojni Ivan Supek.

Jurčić, Vedriš i Santini zajednički su prekjučer upozorili da Hrvatska ne može napredovati ako ne oblikuje industrijsku politiku, koju ima 80 posto država u svijetu. Hrvatska još od 1990-ih godina nema takve politike, a rezultat je deindustrijalizacija. Ekonomisti na to neumorno upozoravaju 25 godina, ali vlasti ih ne slušaju i ne konzultiraju. Vlasti vjeruju da će tržište razvijati Hrvatsku, a ona sve više zaostaje. Dostižu i prestižu je Bugarska i Rumunjska. Hrvatskoj je, kažu, potrebna ekonomska politika uz aktivnu potporu Hrvatske narodne banke. Naše vlasti, pak, nisu smislile potrebne razvojne mjere, niti koriste državne institucije i instrumente potrebne za poticanje gospodarskog razvoja.

– Treba nam ono što se nekoć nazivalo intervencionizmom i protekcionizmom, a što se danas elegantno naziva industrijskom politikom – rekao nam je Santini koji upozorava da gospodarstvo u Europi i svijetu opasno usporava.

I Hrvatska se približava nultoj stopi rasta, što je zabrinjavajuće, jer u pitanje može doći održivost proračuna i mnogo toga drugoga. Uvjeren je da bi pad industrijske proizvodnje trebao biti zvono na uzbunu cijelo političkoj eliti, kao i poziv na široku raspravu o uzrocima pada, jer izlaz postoji.

– Međutim, kod nas se ništa ne događa. Vlasti ignoriraju zabrinjavajuća kretanja u gospodarstvu, a oporba u Saboru stavlja na dnevni red neka sasvim deseta pitanja, što znači da nemamo ni opozicije – kaže Santini, razočaran politikom.

Najviše od svega, kaže, zabrinjavaju ga prvi znakovi anarhije u društvu poput nedopustivih napada pacijenata na liječnike i medicinske sestre. Naime, kretanja u gospodarstvu i društvu se pogoršavaju, a ljudi takve stvari osjete s vremenskim pomakom.

Budući da stanje u zdravstvu nije iznimka, Santini se boji širenja anarhije i na ostale dijelove društva.

– Tome pridonosi i Sabor koji sam sebe unižava raspravama koje sve češće padaju na razinu ulice – uočava Santini.