SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
KREDITIRANJE
 
Ukupni krediti u godini smanjeni za 5,2 milijarde kuna
Autor/izvor: SEEbiz
Datum objave: 15.03.2017. - 10:08:52
ZAGREB - Vrijednost ukupnih kredita stanovništvu krajem ovogodišnjeg siječnja bila je niža od 117 milijardi kuna, zabilježivši godišnji pad za 5,2 milijarde kuna ili 4,2 posto, čime je nastavljen višegodišnji trend nominalnog razduživanja sektora stanovništva, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA), koji međutim smatraju da se taj trend ipak primiče kraju.

"Godišnji pad plasmana u siječnju i dalje odražava otpis dijela kredita stanovništva indeksiranih za švicarski franak, prodaju loših plasmana banaka, koje su se prema podacima središnje banke intenzivirale prošle godine te naposljetku jačanje kune u odnosu na euro", kažu iz RBA.

Naime, pojašnjavaju, unatoč i dalje prisutnom smanjenju udjela deviznih kredita i kredita vezanih uz valutnu klauzulu uz euro, još uvijek većinu ili gotovo 58 posto ukupnih kredita čine upravo devizni krediti i krediti vezani uz valutnu klauzulu te je stoga jačanje kune u odnosu na euro za više od 1,5 posto u odnosu na kraj siječnja 2016. pridonijelo smanjenju kunske protuvrijednosti plasmana vezanih za euro. 

No, dodaju, smanjenje izloženosti prema valutnom riziku zasigurno je i posljedica veće osviještenosti stanovništva glede mogućih rizika, ali i pada pasivnih kamatnih stopa na domaću valutu, koja postaje atraktivnija potencijalnim primateljima kredita, a povećanje udjela kunskih kredita ne iznenađuje ni ukoliko se promotri struktura plasiranih kredita prema namjeni.

Naime, jedina kategorija kredita stanovništvu koja kontinuirano bilježi godišnje stope rasta nominalne vrijednosti su gotovinski nenamjenski krediti, koji su, unatoč blagom mjesečnom padu od 0,3 posto, krajem siječnja iznosili 40,6 milijardi kuna, čineći 35 posto ukupnih plasmana sektoru stanovništva.

I krajem siječnja najveći udio u kreditima stanovništvu, od 45 posto, imali su stambeni krediti, koji su uz mjesečni pad od 416 milijuna kuna ili 0,8 posto, na kraju siječnja iznosili 52,1 milijardu kuna. Na godišnjoj razini, nakon dvoznamenkastih stopa pada u 2016. godini, siječanj je donio nominalan pad od 8,4 posto.

U strukturi tih kredita, koji su u pravilu dugoročni, prevladavaju krediti indeksirani za inozemnu valutu - 79 posto ukupnih stambenih kredita, i to dominantno euro. Nakon konverzije kredita u švicarskim francima, pojašnjavaju iz RBA, za tu valutu ostalo je vezano svega 3 posto stambenih kredita stanovništvu u protuvrijednosti 1,37 milijardi kuna krajem siječnja.

"Smatramo da se proces razduživanja sektora stanovništva primakao svome kraju te da bi naznake oporavka kreditne potražnje zabilježene u drugoj polovini 2016. trebale utjecati i na povratak kreditne aktivnost prema ovom sektoru. Ipak, oporavak će prema našim očekivanjima biti vrlo skroman i uvelike ovisan o kretanjima na tržištu rada koje još uvijek ne pokazuje zamjetniji rast zaposlenosti, a koja je preduvjet za ulazak u nove financijske obveze", zaključuju analitičari RBA.