SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
 
RIZICI
 
Uljanik i Petrokemija stoje na putu popravka kreditnog rejtinga
Autor/izvor: SEEbiz / Večernji list
Datum objave: 10.07.2018. - 16:13:19
ZAGREB - Nakon što je bonitetna kuća Fitch Ratings u petak poboljšala izglede hrvatskog dugoročnog boniteta na pozitivne, opravdano je očekivati da će se početkom sljedeće godine kreditni rejting Hrvatske vratiti u investicijski rang. 

Stabilnost javnih financija, uravnotežen proračun koji je u primarnom suficitu, rast cijele Europske unije, ekspanzivna monetarna politika Europe, ali i rast BDP-a na domaćem terenu, indikatori su koji bi trebali potaknuti agencije Fitch, Standard&Poor’s i Moody’s na poboljšanje ocjena, a makroekonomisti očekuju da ćemo početkom iduće godine dočekati povratak u investicijski rang kreditnog rejtinga. Ipak, ples na žici, odnosno granici između investicijske i neinvesticijske razine, nastavit će se sve dok se ne osiguraju pretpostavke za održiv rast, a to je provođenje dubokih i sveobuhvatnih reformi. 

– Izvještaj Fitch Ratingsa na tragu je prethodnog, nakon kojeg je rejting Hrvatske narastao je za jednu ocjenu i stoga ga ocjenjujem pozitivnim – komentirao je Zdravko Marić, ministar financija koji priprema nastavak porezne reforme koja će se primjenjivati u idućoj godini.

Kako se očekuju značajna rasterećenja, Marić pojašnjava da će i nakon primjene manjih poreza zadržati uravnoteženost javnih financija. Po ocjenama tri agencije za kreditni rejting, Hrvatska je u neinvesticijskom rejtingu, takozvanom “smeću”, koje implicira kupcima hrvatskih obveznica visok rizik ulaganja, a shodno tome i iziskuje veću kamatu na svako zaduženje države. U tu smo neslavnu kategoriju zemalja visokog rizika upali 2012. zbog visokih deficita, rasta javnog duga i preduge krize, a oporavak povjerenja u kapacitet zemlje za vraćanje dugova počeo je tijekom 2016. kada su agencije stidljivo izrazile prvi znak sklonosti nastojanjima rezanja državne potrošnje i otplate dugova. Hrvatska je od 2016. ubacila razduživanje u “petu brzinu” pa je javni dug u odnosu na BDP pao na razinu od 77,5 posto ekonomske aktivnosti, što je iznad svih makroekonomskih očekivanja s kraja mandata Vlade Zorana Milanovića, piše Večernji list.

Tada je u posljednjim makroekonomskim smjernicama iz 2015. Vlada objavila očekivanje deficita od tri posto BDP-a te udio javnog duga od 92,5 posto u BDP-u na kraju 2017. Srećom, u odnosu na tu prognozu, realni rezultat je pad udjela u BDP-u od 15 posto, a sad Fitch očekuje i daljnje razduživanje prema 71 posto BDP-a već krajem 2019. Izazov je i dalje niska stopa rasta ekonomije koja se svodi na razinu nižu od tri posto, odnosno na cijenu koju plaćamo za dug. Rast se ubrzao na valu ekspanzije Europske unije i porezne reforme iz prethodne godine, ali daljnji kapacitet rasta moguće je izvući jedino uz pomoć reformi.

Mora se urediti javni sektor, uskladiti potrebe tržišta rada i obrazovanja, uravnotežiti troškove i prihode zdravstva te produljiti radni staž ili pak vratiti dio radne snage na tržište kako bi mirovinski sustav bio održiviji. Koliko ekonomiji jedne države može pomoći dobar kreditni rejting, pokazuje se svakim izlaskom na tržište novca s kojeg se ministar Marić vraća donoseći dobre vijesti o snižavanju troškova za kamate. Tako smo ukupne dugove za kamate smanjili za oko 1,5 milijardu kuna u samo dvije godine, a taj je iznos, primjerice, dovoljan za isplatu svih dječjih doplataka u jednoj godini. Bolji kreditni rejting već je ukalkuliran u nižu cijenu zaduženja, pojašnjavaju analitičari, pa neće doći do naglog pada cijene zaduženja, ali kako smo u razdoblju laganog zaoštravanja monetarne politike, odnosno, idemo kraju ere jeftinog novca moguće je da bi poboljšanje kreditnog rejtinga ublažilo eventualne pritiske na rast cijene zaduženja. 

Slovenija ima kreditni rejting za nekoliko stupnjeva bolji od Hrvatske zbog čega plaća kamatu od svega 0,9 posto, a to joj čini gospodarstvo konkurentnijim i daje podlogu za brži rast BDP-a, od čak 5 posto. Prve signale za rast rejtinga vidjet ćemo u kolovozu i rujnu kada će ocjenu za Hrvatsku revidirati Moody’s i S&P, pri čemu Moody’s ima dvije razine nižu ocjenu od investicijske razine. Analitičari očekuju da bi Moody’s mogao odmah i popraviti rejting pa se izjednačiti s ostalim agencijama, dok bi S&P mogao popraviti izglede rejtinga na pozitivne u svojem izvještaju koji se očekuje 21. rujna. 

Makroekonomist Ekonomskog instituta Zagreb Željko Lovrinčević upozorava da na putu popravku rejtinga stoje dubioze iz Uljanika i Petrokemije koje mogu poljuljati stabilnost javnih financija jer potencijalno mogu donijeti opterećenja i do tri milijarde kuna. Stoga upozorava da bismo se trebali uhvatiti u koštac s tim gubitašima kako se dubioze ne bi produbile.