SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
ZLATO
 
Analitičari: Pad cijene zlata ne mora značiti da je krizi kraj
Autor/izvor: SEEbiz / Kurir
Datum objave: 05.05.2013. - 21:35:00
Zadnja izmjena: 06.05.2013. - 09:13:14
ZAGREB - Pad cijene zlata mogao bi biti znak da ekonomska kriza jenjava i da se zbog toga špekulanti okreću rizičnijim ulaganjima u dionice i tržište kapitala, prije svega u žitarice i naftu, smatraju svjetski stručnjaci.
Rast cijene zlata povijesno je bio povezan s razdobljima financijske krize, ali prema mišljenju stručnjaka, pad cijene ovog puta ne mora nužno značiti i kraj krize.

Broker Nenad Gujaničić vjeruje da je kratkotrajan trend to što je prije desetak dana došlo do većeg pada cijene zlata na globalnom nivou i da će ponovo rasti.

- Cijena zlata je u bliskoj vezi s krizom, jer investitori vrijednost svoje imovine štite tako što je konvertiraju u zlato. Od rujna prošle godine neke velike svjetske centralne banke, prije svega Amerike i Japana, vodile su politiku takozvanog jeftinog novca tiskanjem velikog broja novčanica. Ta ekspanzija novca u nekom trenutku dovodi do inflacije, pa je zlato atraktivno. Međutim, investitori su od rujna prošle godine velike količine novca investirali u dionice i futurese, pa su sve velike burze zabilježile veliki rast. Globalno, na tržištu su dionice svih sektora mnogo porasle, a koji će sektor imati najbolje performanse, teško je utvrditi - kaže Gujaničić.

Kako cijena zlata snažno oscilira, ulaganje u ovaj plemeniti metal je rizično, dok se, dugoročno gledano, investiranje u dionice pokazalo kao najbolja varijanta.

I ekonomist Goran Nikolić kaže da je razlog za pad cijene zlata najvjerojatnije nagovještaj da će pojedine zemlje prodavati svoje rezerve da bi se iščupale iz dugova, a ne izlaska iz krize.

- Cipar je počeo prodavati svoje zlatne poluge da bi riješio financijske probleme, a i neke druge zemlje su najavile prodaju zlata. Drugi razlog za pad cijene zlata je što je njegova cijena previše rasla, a kad nešto dostigne nevjerojatnu cijenu, pad je neminovan - kaže Nikolić.

Financijski stručnjak Mahmud Bušatlija smatra da pad cijene zlata nije strukturan već tržišni jer su neke zemlje, ali i velike korporacije počele prodavati zlato da bi pokrile gubitke, zbog čega se povećala njegova količina na tržištu.

- Pogrešno je vjerovati da je pad cijene zlata u vezi s krizom. Zlato je naizgled stabilno sredstvo jer u uvjetima krize ne možete lako utvrditi njegovu pravu vrijednost. Moguće je da se investitori udaljavaju od zlata da bi investirali u neke poslove ili da bi preživjeli i osigurali dnevnu likvidnost zbog gubitaka. Veliki investitori ulažu u špekulacije - kaže Bušatlija, i dodaje da je neizvjesno što će dalje biti s krizom.