Strahovanje od takve zabrane već je doprinijelo skoku svjetskih cijena žitarica uslijed suše u žitorodnim područjima SAD-a i Crnog mora.

"Svi instrumenti su na stolu, osim embarga koji bi mogao donijeti više štete nego koristi", rekao je Fjodorov za agenciju Reuters, nakon što je premijer Rusije Dmitrij Medvedev jučer održao sastanak sa poljoprivrednim dužnosnicima u Rostovu na Donu.

Prodaja žitarica iz državnih interventnih zaliha bi u nekim regijama mogla biti iskorištena za suzbijanje rasta cijena žitarica zbog podbačaja žetve, rekao je Fjodorov.

Iz ruskih državnih interventnih zaliha je u periodu od travnja do lipnja prodato oko dva milijuna tona žitarica. U tim zalihama se još nalazi oko pet milijuna tona koje bi mogle biti iskorištene za smirivanje cijena u ključnim regijama, kao što su Sibir i Ural.

Medvedev je ovogodišnju rusku žetvu žitarica prognozirao na 75-80 milijuna tona, od toga oko 45 milijuna tona pšenice. Bilo kakvi ruski planovi za ograničenje izvoza žitarica vjerojatno bi potakli Ukrajinu na sličan potez, čime bi svjetsko tržište ostalo bez isporuka iz dva najveća proizvođača u crnomorskoj regiji, u vrijeme kada suša slabi rod u mnogim krajevima svijeta - od Indije do Indiane u SAD-u.

Rusija bi s rodom od 75-80 milijuna tona mogla da dopustiti izvoz 10-12 milijuna tona žitarica, poručila je vlada te zemlje. Pojedini trgovci su to protumačili kao neslužbeno ograničavanje izvoza i požurili izvoziti dok su granice otvorene. Analitičari ukazuju da bi ruski izvozni višak od 10-12 milijuna tona mogao presušiti do studenoga.

Fjodorov je, medjutim, rekao da ta cifra predstavlja minimalnu količinu i da bi mogla biti povećana.