SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
GMO
 
SmartStax: Monsanstovo čudo(vište) od kukuruza uskoro i u EU
Autor/izvor: SEEbiz / Deutsche Welle
Datum objave: 17.08.2013. - 18:59:00
Zadnja izmjena: 18.08.2013. - 09:59:23
BERLIN - Zvuči kao čudo prirode – sorta kukuruza koja se sama štiti od insekata i otporna je na pesticide. Ipak, priroda nema mnogo veze sa SmartStaxom. Kukuruz iz laboratorije Monsanta ima mnogo protivnika u EU.
Što se Europske komisije tiče, ništa nije sporno. Nakon trgovinskog sporazuma sa SAD-om, američki Monsanto će u Europi moći uvesti i SmartStax. Službena odluka past će krajem listopada, kažu u Bruxellesu. „Čudo od kukuruza“ tako će stići i u Europu, gdje su do sada slične sorte bile tabu. U pitanju je hibrid dvije genetski izmijenjene sorte kukuruza. SmartStax stvara otrove kojima ubija insekte, recimo kukuruznog moljca, a istovremeno je otporan na dva pesticida za borbu protiv korova. Čudo znanosti ili vražja igračka? Mišljenja o tome žestoko se razilaze.

U SmartStaxu ukupno postoji šest komponenti. Nijedna od njih, tvrde borci za životnu sredinu, nije dovoljno ispitana u pogledu utjecaja na okolinu. Krajnji produkt je doduše testiran 90 dana kao hrana za životinje, ali Martha Mertens iz Udruge za ekologiju i zaštitu prirode smatra da to nije dovoljno.

„Time se mogu sagledati samo akutni toksikološki rizici, ali ne i dugoročni utjecaji.“

Mertens i njeni istomišljenici podsjećaju na čuvenu studiju francuskog istraživača Jules-Erica Seralinija koji je dvije godine hranio štakore genetski izmijenjenim kukuruzom. Tek tada su se pokazale zdravstvene tegobe kod štakora. Profesor Christof Tebbe sa Instituta za bioraznolikost Thünen odbacuje ove argumente.

„Nalazi gospodina Seralinija su bezvrijedni jer se nisu držali standardnog postupka i zato što upotrijebljeni štakori nisu pogodne pokusne životinje za ovaj eksperiment“, kaže Tebbe za DW.

On priznaje, međutim, da kratkoročna ispitivanja provedena na SmartStaxu ne mogu dati odgovor o dugoročnim utjecajima. Upravo zato je Europska unija uvela takozvani „posttržišni monitoring“ – kukuruz će ostati pod lupom i nakon uvođenja na europsko tržište, kaže Tebbe koji inače radi u Odboru za genetski modificirane organizme pri Europskoj agenciji za ishranu. On podsjeća da se razne komponente Monsantovog kukuruza već koriste za ishranu životinja u Europi i da do sada nije primijećena nijedna negativna posljedica.

Kritičari upozoravaju na opasnost koja vreba od svih genetski izmijenjenih biljaka – SmartStax bi se teoretski neželjeno mogao križati s domaćim biljkama iz čega bi mogle niknuti nepoznate i nepredvidive sorte.

„Rizik kod kukuruza u Njemačkoj ne postoji, jer ovdje kukuruz nema partnera za križanje“, kaže Tebbe.

Dodaje da je dovoljno da polja s genetski izmijenjenim biljkama budu nešto udaljena od drugih njiva i sadnica, kako bi se izbjegao svaki rizik od divljeg križanja.

Monsantov kukuruz se bori protiv štetočina tako što stvara protein koji se u prirodi nalazi kod bakterija pod imenom Bacillus thurigiensis. Stručnjaci vjeruju da nema rizika da čovjek bude pogođen „oružjem“ ovog kukuruza.

„Ovi proteini se vezuju samo za posebna mjesta u crijevnom epitelu insekata, ali ne i ljudi ili životinja koje se hrane kukuruzom. Osim toga, u želucu čovjeka bi se ovakvi proteini mahom razgradili“, kaže Tebbe.

Uostalom, u Njemačkoj je čak i u biološkoj proizvodnji dozvoljeno korištenje proteina protiv insekata.

Nisu sve dileme medicinske i znanstvene prirode. Harald Ebner je u stranci Zelenih zadužen za genetsku tehniku u agraru. Upozorava na društvene posljedice masovnog sađenja SmartStaxa.

„Nastat će društveno-ekonomski problem. Naime, ako želimo da opstane i poljoprivreda bez genetskih modifikacija, onda će njeni troškovi znatno porasti. Bit će puno jeftinije da se proizvode genetski izmijenjene sorte.“

U velikim poljoprivrednim regijama poput Sjeverne i Južne Amerike, Indije i Australije genetski modificirane namirnice već dugo su svakodnevica. U Europi je drugačije – iako je ukupno dozvoljeno 50 genetski izmijenjenih namirnica, samo se dvije vrste zaista i sade. Zato je čitava diskusija o novom kukuruzu naišla na širok otpor prije svega u Njemačkoj i Francuskoj.