SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
NAJAVE
 
Vlada ukida dozvole za istražne prostore u Jadranu od kojih su Marathon Oil i OMV odustali
Autor/izvor: SEEbiz / H
Datum objave: 23.09.2015. - 21:03:22
ZAGREB - Vlada bi na sjednici u četvrtak trebala donijeti odluku o ukidanju dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na Jadranu na sedam istražnih prostora od kojih su američki Marathon Oil i austrijski OMV odustali u srpnju ove godine.
U siječnju ove godine, naime, Vlada je izdala dozvole za istraživanje i eksplataciju ugljikovodika na deset istražnih prostora na Jadranu, a dobilo ih je pet kompanija - Marathon Oil, OMV, Eni, Medoilgas i Ina.

No, krajem srpnja konzorcij Marathon Oil i OMV je odustao od potpisivanja ugovora za svojih sedam istražnih prostora zbog neriješenog pitanja granice sa Crnom Gorom. Riječ je o jednom istražnom prostoru na sjevernom, četiri na srednjem te dva na južnom Jadranu.

Nakon odustajanja Marathon Oil-a i OMV-a, Stručno povjerenstvo za provođenje javnog nadmetanja za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika predložilo je Vladi ukidanje izdanih dozvola.

Vlada bi tako u četvrtak i formalno ukinula dozvole Marathon Oil-u i OMV-u, dok još nije poznato što će biti s koncesijskim ugovorima s ostale tri kompanije. Naime, na predloženom dnevnom redu za sutrašnju sjednicu Vlade nema prijedloga odluka o potpisivanju tih ugovora, a mediji špekuliraju da po svemu sudeći oni neće biti potpisani u mandatu ove Vlade.

Zamjenik ministra gospodarstva Alen Leverić u srijedu u Dubrovniku nije želio komentirati medijske napise da Vlada odgađa potpisivanje ugovora za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na Jadranu.

Odgovarajući na marginama četvrte godišnje konferencije o nafti i plinu na Balkanu, Crnom moru i Jadranu na novinarski upit jesu li istiniti navodi da je Vlada odgodila "bušenje" Jadrana, Leverić je rekao kako "mediji svašta objavljuju" te da ne želi komentirati nešto što je u Vladinoj proceduri.

Upitan što je s drugim krugom natječaja, čiji su se detalji najavljivani upravo za skup u Dubrovniku, Leverić je rekao kako Vlada smatra da je potrebno pričekati završetak prvog kruga.

"Smatramo da treba čekati još neko vrijeme da se započne s novim natječajem, odnosno završi s ovim poslom koji smo počeli na Jadranu, a poslije toga i na kontinentu", rekao je.

I predsjednica Uprave Agencije za ugljikovodike Barbara Dorić kazala je u Dubrovniku kako će se s novim javnim nadmetanjem malo pričekati, jer treba prvo završiti jedan proces da bi počeli drugi. "To će vjerojatno uslijediti nakon izbora, odnosno krajem godine. Razlog odgode nisu izbori već to što prvo treba završiti prvo javno nadmetanje kako bi se eventualno pristupilo drugom", rekla je Dorić.

Prvo javno nadmetanje za istraživanje i eksplataciju na Jadranu za 29 istražnih prostora zaključeno je 3. studenoga prošle godine i na njega su pristigle ponude ukupno šest kompanija za 15 istražnih prostora.

Za željeznicu do 2020. gotovo 17 milijardi kuna

Pred Vladom će se na sjednici u četvrtak naći prijedlog nacionalnog programa željezničke infrastrukture za razdoblje od 2016. do 2020. godine. Riječ je o dokumentu kojim će se odrediti prioriteti razvoja, izgradnje, osuvremenjivanja, obnove i održavanja funkcionalnosti željezničkog infrastrukturnog sustava u skladu s važećom Strategijom prometnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine.

Tim se programom predviđa da glavni izvori financiranja budu državni proračun, fondovi Europske unije i sredstva Svjetske banke, a ukupna se potencijalno raspoloživa sredstva predviđaju u iznosu od gotovo 17 milijardi kuna.

Od tog iznosa iz 42,44 posto bi se financiralo iz državnog proračuna, 45,53 posto iz fondova EU, 7,02 posto iz prihoda od prodaje, 3,98 posto iz ostalih poslovnih prihoda, a 2 posto iz sredstava Svjetske banke.

Uz ostalo, Vlada bi trebala donijeti i odluku o sudjelovanju u drugom krugu dokapitalizacije Hrvatske poštanske banke, kao i o prihvaćanje odluke Glavne skupštine Petrokemije o provedbi dokapitalizacije u novcu, stvarima i pravima.

Hrvatska banka za obnovu i razvoj trebala bi, pak, biti imenovana središnjom institucijom za poslove vezane uz provedbu projekata koji će se financirati iz tzv. Junckerovog plana, odnosno Plana ulaganja za Europu, koji se provodi s Europskom investicijskom bankom i Europskim investicijskim fondom.

Na dnevnom je redu i prijedlog odluke o davanju suglasnosti za pretvaranje potraživanja s osnova preuzimanja duga temeljem danih jamstava i neplaćenih obveznih davanja u udjele u kapitalu HŽ Putničkog prijevoza. Temeljem te odluke daje se suglasnost Ministarstvu financija da potraživanje prema HŽ Putničkom prijevozu u ukupnom iznosu od 796,74 milijuna kuna, pretvori u udio u kapitalu te tvrtke, a u cilju financijske konsolidacije HŽ Putničkog prijevoza.