SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
POREZNI DUG
 
Vlade su već potiho spašavale Agrokor
Autor/izvor: Robert Jurčić
Datum objave: 16.03.2017. - 12:56:48
KOMENTAR - Danas kada se i u vladi razgovara o tome trebali se ili ne spasiti Agrokor govori se kao da je korporacija već praktički postala prošlost pa je možda došlo vrijeme malo strateški pogledati situaciju oko Todorića.

Za početak važno je naglasiti kako se Agrokor nalazi u problemima, ali je ipak daleko od kolapsa o kojemu trenutačno pričaju mediji. Za početak bez obzira na komentare predsjednika Sabora gospodina Petrova da država neće spašavati Agrokor nužno je naglasiti da ga ona već mjesecima spašava. Potvrdu te tvrdnje možemo naći u istina nepotvrđenim podacima koji govore da je 30. rujna 2016. godine Agrokor ima 300 milijuna eura novčanih rezervi i 800 milijuna eura poreznog duga. To u prijevodu govori da bi de facto Agrokor bankrotirao da je država od njega naplatila poreze što znači da prije Oreškovićeva, sadašnja Plenkovićeva, a vrlo vjerojatno još  ranije i Milanovićeva vlada su aktivno spašavale Todorića od kolapsa. 

Sad kad se priča o tome hoće li vlada spašavati Agrokor, vrijeme je da se malo pozabavimo i konkretnim problemima, ali i rješenjima financijskih problema. Pretpostavljam da postoji opći konsenzus da se Todorić danas nalazi u problemima, ali da će do prave krize doći sljedeću godinu kada na naplatu stižu krediti što može dovesti do potpunog kolapsa. Trenutačno jedan od osnovnih problema sveukupne ove priče predstavlja apsolutno vjerovanje da će država poduzeti sve potrebne mjere da spriječi bankrot i da kompanija ne treba baš ništa učiniti. Vodeći se s tim razmišljanjem Agrokor je odbio ponudu Coca Cole za Jamnicu jer ju je smatrao premalenom. Coca Cola je pregovorima neupitno pristupila gledajući sveukupnu situaciju Todorićeve korporacije, dok se s druge strane Agrokor postavio kao da se ne nalazi pred bankrotom pa je odbio ponudu od 500 milijuna eura i ultimativno tražio 800 milijuna eura. Rezultat te razlike u cijeni je bio da do prodaje nije došlo i da se dug Agrokora nije smanjio.

U slučaju ako se želimo nadati dolasku nekog stranog invesitotora koji bi spasio stvar važno je naglasiti da do toga neće doći jer se nalazimo u makroekonomskom problemu s kojim smo svi upoznati: Zove se sudstvo!? Jednostavno gledajući europske standarde Hrvatska nema kompetentne sudove za ozbiljne korporacijske slučajeve, a da pri tome još niti ne spominjemo naše zanimljive predstečajne nagodbe ili neke još nezgodnije stvari. Toga su svjesni strani investitori i zbog toga oni izbjegavaju Hrvatsku.

Kada prekrižimo prodaju imovine čemu se protivi Todorić i dolazak investitora jer imaju problema s naši sudstvom onda se današnja priča o Agrokoru svodi na ulogu ruskih banaka što je gledajući političku situaciju vrlo zanimljivo. Sveukupna izloženost ruskih banaka prema Todoriću iznosi 1.3 milijarde eura tako da će na kraju one odlučivati o budućnosti kompanije ako prije toga ne dođe do neočekivanih radikalnih promjena.  Dodajmo toj cifri i onih 800 milijuna eura poreznog duga već smo stigli do 2.1 milijarde eura. Kada tome dodamo dugove prema dobavljačima svima nama mora biti jasna stvarna situacija u Agrokoru. 

Na proljeće 2018. godine Agrokor mora početi proceduru za povratak zajma koji dospijeva u lipnju 2018 i to je prvo kritično razdoblje na koje Hrvatska nema mogućnosti utjecati. To će na kraju biti osnovni problem s Agrokorom je vlada može na različite načine oprostiti porezni dug, ali to neće rješiti njegov problem,a nekontroliran kolaps Agrokora bi predstavio istovremeno i gospodarski kolaps hrvatskog gospodarstva.