DiWagner
SEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz SlovenijaSEEbiz Slovenija
TRENDOVI
 
Za jedan stan u Splitu mogu se kupiti četiri u Vukovaru
Autor/izvor: SEEbiz / Slobodna Dalmacija
Datum objave: 13.10.2019. - 09:11:57
SPLIT - Cijene nekretnina i dalje vrtoglavo rastu, a prema zadnjim podacima Državnog zavoda za statistiku u godinu dana skočile su čak za 10,4 posto! Najskuplji su stanovi u Dubrovniku, slijedi Split, Zadar i Zagreb.

Na visokom petom mjestu po skupoći metra četvornoga je Pula, iza nje Rijeka, a uz bok im je i Šibenik. 

Za razliku od velikih gradova, te Istre, Kvarnera  i Dalmacije gdje cijene probijaju plafon, u ostatku zemlje nekretninsko tržište je gotovo pa mrtvo. Cijene lete u nebo u Zagrebu (u drugom kvartalu ove godine 14,5 posto na godišnjoj razini) i na Jadranu (9,1 posto), dok je rast na ostalim područjima i skromniji (3,3 posto). U Slavoniji i Lici ponuda je velika, cijene niske, a interes kupaca mizeran.

Na oglasniku Njuškalo je trenutno 163.000 oglasa u rubrici Nekretnine. Prema njihovu najnovijem istraživanju, tražene cijene nekretnina koje se nude na prodaju pokazuju godišnji rast od šest posto, a cijene stanova kontinuirano rastu već punih 45 mjeseci. Gledamo li pojedinačno, tražene cijene kuća su za četiri posto veće, a stanova 8,5 posto.

Jedino u Dubrovniku i Splitu prosječna cijena koju prodavači traže za kvadrat kuće veća je nego ona za metar četvorni stana, dok su u ostalima gradovima kuće znatno jeftinije nego stanovi.

U Zadru je kvadrat stana 667 eura skuplji od četvornog metra kuće, a u Šibeniku je razlika samo 121 euro. U Šibeniku je cijena četvornog metra stana u rujnu u prosjeku oglašavana po 1563 eura, a u Zadru  2185 eura.

Kao što smo naveli rast cijena stanova i kuća u Hrvatskoj izuzetno je ovisan o lokaciji, pa je tako u Zagrebu, prema Njuškalovoj statistici zadnjih 12 mjeseci zabilježen skok cijena za oko 8 i pol posto. U rujnu je prosječna tražena cijena kvadrata stana u metropli  iznosila 2.079 eura.
Istovremeno, Split bilježi rast traženih cijena za oko 5 posto, no tu je prosječna tražena cijena metra četvornoga stana veća nego u Zagrebu i u rujnu je iznosila vrtoglavih 2.866 eura. Za kvadrat kuće u Splitu tražilo se 3206 eura.
Usporedbe radi, u Vukovaru je kvadrat samo 568 eura za stan te 420 za kuću. Za traženu cijenu stana u Splitu može se kupiti najmanje četiri stana u Vukovaru!   

Stručnjaci za nekretnine upozoravaju ipak kako postoji velika razlika u između realiziranih i traženih cijena.

- Svaki peti do šesti stan iz oglasnika je prodan, a razlika između traženih i realiziranih cijena je najmanje 10 posto – upozorava Boro Vujović dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK i vlasnik velike zagrebačke agencije za nekretnine.
To znači da je u Zagrebu u ovom trenutku razlika između realiziranih cijena i onih koje se oglašavaju viša za 200 eura po četvornome metru, a u Splitu napuhana za 250 eura i više. 

I dalje je uvjerljivo nekretninski kralj Hrvatske - Dubrovnik. U gradu pod Srđem u rujnu je prosječna tražena cijena za kvadrat stana iznosila 3.886 eura, što je za dva posto više nego prije godinu dana. Prosječna tražena cijena kvadrata kuće s dvorištem, u Dubrovniku je u rujnu iznosila čak 4.724 eura!
Istraživanje pokazuje kako je godišnji rast cijena stanova zabilježen u svim većim hrvatskim gradovima. Tako su u Rijeci i Osijeku cijene više za oko 6 i pol posto, dok su u Puli one rasle za oko 6 posto. Pri samom vrhu, što se godišnjeg skoka traženih cijena stanova tiče, nalaze se Koprivnica i Karlovac, gdje su cijene u godinu dana skočila za 12, odnosno 10 posto.

Kupci iz Dalmacije tradicionalno najviše kupuju stanove u Zagrebu u rujnu, a cijene značajno variraju od kvarta do kvarta. 
Na Jarunu su na godišnjoj razini tražene cijene za 13 posto veće i trenutno je tražena cijena 2.092 eura po metru četvornome. Vrbik bilježi rast cijena stanova za 15 posto, a Utrine za 10 posto.  Stanovi su najskuplji u Centru i Donjem gradu, gdje se traži više 2500 eura za četvorni metar. Manje od 2000 eura su stanovi u Španskom i Malešnici, Rudešu te u novozagrebačkim naseljima Utrini, Zapruđu i Sigetu.

Trenutno su najjeftiniji stanovi u Gajnicama, dok je primjerice lani Siget od njih bio 50 eura jeftiniji.  Prosječna tražena cijena kvadrata stana u Maksimiru u rujnu je iznosila 2.141 euro, što je za 4 posto više nego lani.   
Gledamo li period posljednjih 48 mjeseci, tražene cijene stanova u Zagrebu su porasle za čak 19 posto, a u odnosu na 2016. godinu za gotovo 29 posto.

Jedan od razloga porasta cijena nekretnina su subvencije države za njihovu kupnju. U kratkom periodu puno ljudi ih želi kupiti i velika je potražnja pa cijene porastu. No nakon što taj period prođe, cijene se ne spuštaju.

Prema godišnjem rastu cijena stambenih objekata u drugom kvartalu ove godine u okviru EU-a Hrvatska se svrstala na visoko treće mjesto iza Mađarske (%2B14,0 posto) i Luksemburga ( 11,4 posto).

- U pravilu je visok rast cijena stambenih objekata indikator ranog upozorenja mogućeg stvaranja makroekonomskih neravnoteža pa se u okviru EU s dodatnom pozornošću prate cijene nekretnina kada one prijeđu granicu rasta od šest posto godišnje prema deflacioniranim podacima.
Međutim, u Hrvatskoj zasad nije snažnije izražena opasnost od napuhavanja nekretninskog balona, osobito jer pripada sedam zemalja EU u kojima cijene i dalje nisu dosegnule pretkriznu razinu. Ipak, tendencije kretanja cijena stambenih objekata zahtijevaju pozornost jer trenutno rastu dinamičnije od gospodarskog rasta te od rasta plaća i dohodaka kućanstava -  poručuju iz HGK.